155 mil. kuna ima sport – 0,12 posto iz budžeta države

Država za sport daje koliko jedan klub (Dinamo) uplaćuje u državni proračun

Članstvo Kluba olimpijaca izabralo je novog čelnika pa je Zorana Primorca naslijedila košarkaška legenda Željko Jerkov Željko Jerkov, negdašnji centar žutih i osvajač olimpijskog, svjetskog i europskog zlata s reprezentacijom bivše SFRJ, s pozicije novog predsjednika nudi i nove ideje: – Prije svega, želim povećati broj učlanjenih u Klub olimpijaca. Sada ih je oko 80, a potencijalno ih može biti 800. Svi koji su nastupili na Olimpijskim igrama na to imaju pravo, no sami to moraju zatražiti pa ću svima napisati jedno animacijsko pismo. Broj dva mi je taj da Klub olimpijaca sudjeluje u pisanju strategije sporta i novog zakona. Mi smo pozvani da u tome sudjelujemo ne samo zato što je naša članica Janica Kostelić državna tajnica za sport nego i zato što su u našem sastavu ljudi poput Vrankovića i Bukića koji vode velike nacionalne saveze. Osim njih, imamo i Petra Skansija i Tomislava Paškvalina, ljude koji su bili zamjenici ministra za sport, Milivoja Bebića koji vodi regionalnu vaterpolsku ligu, Samira Baraća koji je šef Saveza sportova Rijeke i tako dalje. Dakle, imamo iskustava u upravljanju sportom. Sad je zadnji čas da se svi mi sportaši angažiramo oko toga da se promijeni odnos društva prema sportu koji nam se urušava pred očima.

Podbacila posada trajekta

Upravo je Jerkov, donedavno, bio šef radne skupine za izradu nacionalne strategije sporta, no onda je Janica dovela svoje ljude. – Baš kad smo mi izdefinirali puno točaka, ona je napravila svoju radnu skupinu. Zamijenjeni smo jer svatko ima pravo na svoje viđenje, no nastojanje nam treba biti zajedničko, a to je dramatično poboljšanje ulaganja države u sport. Ovog trenutka, hrvatska država sportu dijeli 155 milijuna kuna, što je 1,2 promila od državnog proračuna, a po nama bi taj iznos trebao biti milijardu kuna. Krajnji cilj nam je da to bude oko jedan posto državnog proračuna. U bivšoj SFRJ odnos ulaganja u sport i kulturu bio je 3-1 za sport, a u sadašnjem državnom proračunu kultura ima milijardu kuna pa bismo mi po toj negdašnjoj formuli trebali imati tri. Nije nama kultura trn u oku, nego samo točka usporedbe. Neka kultura ima milijardu, ali i mi želimo da sport ima toliko. Stoga je pitanje svih pitanje upravo to kako je sport pao na samo 155 milijuna kuna što je otprilike koliko je Dinamo uplatio u državni proračun zaradi svojih 500-tinjak milijuna kuna prometa. Je li vama normalno da država za cjelokupni sport daje koliko i jedan nogometni klub uplaćuje u državni proračun? Sve to djelokrug je državne tajnice Janice Kostelić koju su nedavno prostački verbalno napali Hajdukovi navijači. – To je nešto nedopustivo na više razina. Prvo ona je žena, drugo vrhunska sportašica koja je proslavila ovu zemlju, a tek treće je državna dužnosnica. Uostalom, sve što je udruga Naš Hajduk tražila, ona je sprovela i ovaj napad na nju bio je apsolutno promašen. No, prozvao bih ja tu i posadu trajekta čiji su zapovjednici i mornari morali reagirati i zaštititi je kao putnicu. Da je posada tada reagirala, ne bi ni izvan trajekta došlo do eskalacije. Kad smo već kod Torcide, evidentno je da je ona u životu Hajduka postala puno više od navijačke skupine. – Torcida je nezaobilazan fenomen u životu kluba jer oni preko udruge Naš Hajduk i formalno vode klub. No, otkako je Naš Hajduk preuzeo klub, Hajduk se više ne bori za prvo mjesto, pa niti za drugo mjesto, već s Osijekom za treće mjesto. Zanimljivo je još i to što oni traže da se poštuje Zakon o sportu, a oni ne poštuju niti jedan drugi zakon i uzimaju sebi za pravo da krše druge oblike zakona. Svojedobno je Jerkov izjavio da torcidaši čine mobing nad nogometašima svog voljenog kluba. – Tako sam reagirao kada se to dogodilo. Meni je nepojmljivo da navijači mogu ući u svlačionicu i prijetiti. Svlačionica je nasvetije mjesto i u nju niti predsjednik kluba ne bi smio ući. Ako netko sebi uzme pravo da im prijeti, kako će ti igrači igrati kada se boje svojih navijača. Taj odnos ne mogu razumjeti. Da su nama, u moje doba, navijači ušli u svlačionicu, mi bismo ih izbacili naglavačke. Na

takvu agresiju odgovorili bismo agresijom, no vremena su se očito promijenila. Vremena su se promijenila i po pitanju uvjeta za sportaše. Po Jerkovu, nagore. – Mi smo 70-ih godina prošlog stoljeća imali bolje uvjete rada no što ih današnji sportaši imaju. Naši sportaši se danas sa svojom stipendijom ne mogu niti adekvatno hraniti, a ne možeš voziti formulu na destiliranu vodu, već samo s najboljim gorivom.

KK Split se može opet uzdići

Kako uvjeriti državu da ulaganje u sport poveća sa 155 milijuna kuna na milijardu kuna? – Neka nas na isti način vrati kao što nas je i spustila. Svi sada polemiziramo o tome kako država mora pronaći osam milijardi za dug u zdravstvu, a ja se pitam ne bi li nam nacija bila zdravija da je ta ista država u sport godišnje ulagala milijardu kuna. Moramo promišljati, a ne samo gasiti požare. Jerkov je čak 15 godina bio dopredsjednik Košarkaškog kluba Split pa tako i u godinama kada su žuti bili tri puta zaredom prvaci Europe. No, današnji Split nije ni sjena slavne Jugoplastike. – Ponosan sam što kao igrač i kao sportski dužnosnik pridonio da FIBA proglasi KK Split najboljim europskim klubom 20. stoljeća Kada bi Split imao godišnji proračun od 2,5-3 milijuna eura, brzo bi ušao u borbu za europske klupske trofeje. Premda CSKA i Fener imaju po 40 milijuna eura, Split bi im mogao pomrsiti račune jer se nalazi u području u kojem niču košarkaški talenti koje bi trebalo zadržati da se formiraju u Splitu. Klub bi se tako nametnuo rezultati, a ti igrači bi formirani mogli otići u svijet po svoje velike ugovore. Jedno kraće vrijeme, točnije samo 44 dana, Jerkov je bio predsjednik Hajduka, no kada je predložio nešto poput današnje predstečajne nagodbe kao formulu izlaska iz velike financijske krize, morao je otići. – Moj tim ekonomista i pravnih stručnjaka mislio je da je to najbolji put, no navijači i ostali mislili su da je drugi put bolji i ja sam se povukao. Hajduk se tada upustio u preoblikovanje u dioničko društvo, a na koncu se pokazalo da su u hrvatskom sportu financijski stabilniji oni klubovi koji su zadržali status udruge kao što su NK Dinamo, KK Cedevita, RK Zagreb...

Naopako je da navijači ulaze u svlačionicu. U moje vrijeme izbacili bismo ih naglavačke Torcidaši traže da se poštuje Zakon o sportu, a oni sami ne poštuju niti jedan drugi zakon DINAMO 1967.: Okupili smo kultnu generaciju maksimirskog kluba koja je osvojila Kup velesajamskih gradova prije 50 godina