SDP traži novi program i razmišlja o ukidanju izbora “jedan član, jedan glas”

Reforma stranke

U planu je i efikasnija organizacija malih odbora do 50 članova, u kojima se izbori provode po istom ključu kao na nacionalnoj razini Iva Boban Valečić SDP je krenuo u programsku i statutarnu reformu. Glavni odbor u nedjelju je imenovao radnu skupinu na čelu s predsjednikom stranke Davorom Bernardićem koja bi u idućem periodu trebala osuvremeniti programsku platformu stranke. U SDP-u objašnjavaju da je zadnji politički program, napisan prije više od dva desetljeća, nužno prilagoditi novim izazovima i to tako da svakom biraču u svakom trenutku bude jasno za što se stranka zauzima. O smjeru u kojem će se mijenjati programska platforma u SDP-u za sada ne žele govoriti, a ističu kako je cijela priča još u začetku te kako će se radna skupina danas sastati prvi put. Dokument koji će ona iznjedriti neće biti izborni program, nego tek platforma, na temelju koje će SDP-ovi savjeti krenuti u razradu pojedinih programskih područja. Primjerice, o smjeru u kojem bi se trebalo razvijati ratno zrakoplovstvo sud će dati Savjet za obranu, objašnjavaju u SDP-u.

Ideje poput outsorcinga

– Ključno je da stranka nikada nije bila bez programskog dokumenta i da su se političke okolnosti znatno promijenile. Nova programska platforma mora biti trajni dokument na temelju kojega će se onda raditi izborni dokumenti od lokalne do državne razine, a sukladno toj formi ili manifestu točno će se znati za što se stranka zauzima. Kada bih bio zločest, rekao bih kako nekim ministrima, da su pročitali takav dokument, ne bi palo na pamet da predlože nešto poput outsourcinga – objasnio nam je predsjednik Glavnog odbora SDP-a Erik Fabijanić, koji je također u radnoj skupini za izradu novog programa. Kada je riječ o promjeni SDP-ova statuta, stvari su već pokrenute kada je zasebna radna skupina na čelu s Fabijanićem pozvala sve članove SDP-a i stranačke organizacije da se očituju o smjeru u kojem bi se trebao promijeniti Statut. Među ostalim, članovi su pozvani da se očituju o sustavu “jedan član – jedan glas” koji je 2007. uveo Zoran Milanović i koji je stranka od tada isticala kao dokaz vlastite demokratičnosti. – Članstvu smo postavili pitanja kako bismo potaknuli raspravu unutar stranke, a jedno od tih pitanja jest i sustav “jedan član – jedan glas”. Taj bi sustav, po mojem mišljenju, trebao ostati, ali pitanje je na koji ga način zadržati. Primjerice, može se razmisliti da se sve članove gradskih odbora bira po tom sistemu, a onda neka gradski odbor izabere svog predsjednika – kaže Fabijanić. Kada je riječ o izboru prvog čovjeka SDP-a, ističe kako je odlika stranke da je u svojim unutarnjim izborima maksimalno otvorena prema javnosti, ali i kako to nosi određene rizike.

Za promjenu izbornog sustava nužna je politička odluka koju treba donijeti Bernardić

Tijela veća od članova

– Problem je u tome što onda medijska percepcija te unutarstranačke konkurencije de facto postaje destruktivna za SDP. Recimo, da se Zlatko Komadina nije suprotstavio Milanoviću, nikada ne bi imao toliko veliki medijski prostor. Isto je pitanje vezano i za druge izbore, je li nužna komunikacija članova stranke prema medijima, u kojoj se postavlja pitanje tko je kome sklon u unutarstranačkim izborima i onda se na kraju pitamo kadrovira li u SDP-u članstvo ili mediji – kaže Fabijanić. Da stranka ozbiljno razmišlja o promjeni unutarnjeg izbornog sustava, potvrđuju i drugi iz vodstva SDP-a pa su nam tako neki članovi Predsjedništva kazali da se o tome razgovaralo na najvišoj razini. Ističu, međutim, kako je za takve promjene nužna politička volja, koju bi prije svih morao izraziti predsjednik stranke Davor Bernardić koji se, kako doznajemo, zasad nije izjasnio o toj ideji. Uz promjenu izbora čelnih ljudi na nacionalnoj razini i u nižim organizacijama, razmišlja se i o reformi Predsjedništva stranke, koje je po mnogima sada glomazno i neučinkovito. Dio istaknutih članova SDP-a s kojima smo razgovarali smatra tako da bi Predsjedništvo koje sada broji 18 članova trebalo reducirati na predsjednika i potpredsjednike stranke te glavnog tajnika, a na sjednice po potrebi pozivati predsjednike stranačkih foruma i programskih savjeta. U planu je i efikasnija organizacija malih odbora do 50 članova, u kojima se izbori sada provode po istom ključu kao na nacionalnoj razini iako su, šale se u SDP-u, izborna tijela često veća od ukupnog broja članova u odboru. Dodatni je problem predug i prekompliciran izbor vodstva takvih odbora pa se tako događa da postupak kandidiranja u lokalnim odborima koji ostanu bez vodstva traje i po više od mjesec dana. Umjesto toga, odluke se mogu donositi na konvencijama, u kojima u manjim ograncima ionako sudjeluju svi članovi.