SAD preko Rusije udario na EU
Slogan ‘Amerika prva’ ne može značiti da je interes Europe zadnji
Američki Zastupnički dom pooštrio sankcije Rusiji koje pogađaju i europske tvrke. Juncker najavljuje “primjereni odgovor” EU
Energetski interesi Europske unije mogli bi biti ozbiljno ugroženi nakon što je Zastupnički dom američkog Kongresa preksinoć, uz 419 glasova za i 3 proitv, izglasao novi paket američkih sankcija protiv Rusije koje po prvi put targetiraju i europske kompanije koje zajedno grade plinovode s Rusima, upozorila je jučer Europska komisija. – Ako se naša zabrinutost ne uzme u obzir, spremni smo primjereno ragirati u roku od nekoliko dana. Slogan “Amerika prva” ne može značiti da je interes Europe zadnji - poručio je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker nakon što je sa svojim europskim povjerenicima raspravljao o “jednostranom” američkom potezu. Jednostranom jer su, kako je rekao Juncker, transatlanski saveznici i članovi skupine G7 dosad uvijek koordinirali svoje sankcije protiv Rusije.
Smanjiti ovisnost o Moskvi
Ovog puta Bruxellesu i, još više, Berlinu smeta to što američke sankcije protiv Rusije ciljaju i projekte poput Sjevernog toka 2, plinovoda koji bi udvostručio dotok plina iz Rusije u Njemačku, a u čijoj izgradnji osim Gazproma sudjeluju i europski energetski divovi. – Znamo da Njemačka nije sretna zbog ovog zakona, ali to je nešto što moramo učiniti. Također, moramo slati i američki ukapljeni plin (LNG) pojedinim saveznicima u Europi kako bismo smanjili njihovu ovisnost o ruskom plinu – čulo se u preksinoćnoj raspravi u Zastupničkom domu SAD-a, u kojoj je naglašeno i da projekt Južnog plinskog koridora, koji dovodi plin iz Azerbajdžana do Italije, neće biti ugrožen. Hrvatska se, inače, dosad trudila sudjelovati i u Južnom plinskom koridoru kroz spoj koji bi od Albanije išao prema Hrvatskoj, i u čitavoj priči oko LNG-a kroz projekt gradnje terminala na Krku. Prema internim dokumentima Europske komisije, koje citira Financial Times, novim američkim sankcijama protiv Rusije ne bi bio pogođen samo Sjeverni tok 2, nego i drugi poput projekta izgradnje LNG terminala u Finskoj, plinovoda između Rusije i Turske u kojem sudjeluje talijanski Eni, plinovoda CPC iz Kazahstana do ruskog Crnog mora u kojem opet sudjeluju europske kompanije… Komisija je aktivirala sve diplomatske kanale kako bi se pobrinula da implementacija novog američkog zakona, koji još treba biti izglasan u Senatu da bi stupio na snagu, bude takva da uzme u obzir europski interes. U suprotnom, EU bi mogla uvesti protumjere u znak odmazde protiv američkog poteza, no ni jučer, nakon prve rasprave na kolegiju Europske komisije o ovom pitanju, nije javno objašnjeno kakve bi te protumjere mogle biti.
Onemogućili i Trumpa
Novi zakon objedinjava sankcije protiv Rusije, Irana i Sjeverne Koreje, a uz to i onemogućuje predsjednika Donalda Trumpa da sâm odlučuje o njihovu ukidanju, što je možda htio učiniti kad su u pitanju sankcije prema Rusiji.
Znamo da Njemačka nije sretna zbog ovog zakona, ali to je nešto što moramo učiniti