IPO JE VAŽAN I ZBOG BOLJEG UPRAVLJANJA HEP-om, ALI I OŽIVLJAVANJA TRŽIŠTA

Na neučinkovitost rada državnih tvrtki upozorio je nedavno ministar državne imovine Goran Marić. No nije poznato je li Marić promijenio stajalište kada je riječ o privatizaciji ili i dalje misli da država može dobro upravljati. Možda je to i istina, no država nema novac kojim će pokrenuti nove projekte u tvrtkama. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić oduvijek zagovara tezu da tvrtke mogu biti učinkovitije ako imaju i privatnog vlasnika te da njihova ulaganja ne smiju ovisiti o kreditima banaka. Što se tiče HEP-a, načelna potpora za IPO postoji i u koalicijskom partneru HNS-u. No u slučaju te tvrtke, razlog za uključivanje privatnih ulagača nije samo bolja učinkovitost, jer ionako HEP godinama bilježi dobit, nego i oživljavanje tržišta kapitala, koje je nakon Agrokora produbilo dugogodišnje potonuće. Investitori traže dobre mete ulaganja, a ona su trenutačno samo u turizmu. Mirovinskim fondovima, kao našim najvažnijim institucionalnim ulagačima, problem je ograničenje ulaganja u pojedinu tvrtku, zbog čega i jesu previše izloženi u državnim obveznicama. Dionica HEP-a bilo bi veliko osvježenje za njihov portfelj. Kao i za građane, koji bi se mogli uključiti u kupnju dionica i računati na dobru zaradu. Vrlo je moguće da bi takav potez i maknuo na stranu na neko vrijeme priče oko Agrokora. Znajući da se upravo u rujnu izlazi s financijskim izvješćima koncerna. Osim IPO-a spominje se i moguća usporedna dokapitalizacija, a čijim bi novcem domaća kompanija išla u nove projekte. Ima ih i sada, financira ih dijelom iz dobiti, no s većim kapitalom investicijski ciklus imao bi sigurno veći zamah. IPO HEP-a nije novina, o njoj se govori već godinama, ali političke odluke da se provede nije bilo. Dodatno je prije dvije godine uočen problem s vlasništvom hidroelektrana koji tek treba riješiti. Vlada sada smatra da ne treba čekati na zakon sko rješenje, nego se s odlukom i pripremama može početi. Pitanje hidroelektrana ipak će se morati riješiti do moguće izrade prospekta.

Investitori traže dobre mete ulaganja, a ona su trenutačno u Hrvatskoj samo u turizmu