Novcem od privatizacije protiv uvoza skupe struje
S tržišta kapitala pozdravljaju odluku o prodaji dijela HEP-a
Darko Horvat, predsjednik HDZ-ova odbora za energetiku: prvo treba odlučiti što prodati – opskrbu, odmarališta ili infrastrukturu lidija.kiseljak@vecernji.net Sudionici tržišta kapitala pozdravljaju namjere da se krene u prodaju dijela HEP-a, jer burza predugo nema ponudu novih dionica. Ako bi se dio novca usmjerio u HEP, onda bi to bio i poticaj za investicijski ciklus te kompanije, uzme li se u obzir da polovicu električne energije uvozimo, a zbog sušnih godina, kao što je ova, taj uvoz će biti i veći. No, iako poruka o ponudi dionica dobro zvuči, predsjednik HDZ-ova odbora za energetiku Darko Horvat kaže da to i nije tako jednostavno, a i upitno je je li potrebno.
Manja ovisnost o uvozu
Prvo se pitanje postavlja što prodavati – HEP-ova odmarališta, opskrbu ili infrastrukturu? Osim odmarališta, ništa drugo nije isplativo, kaže Horvat, podsjećajući kako su na IPO energetskih tvrtki išle i tranzicijske zemlje prije desetak godina, velikih učinaka nije bilo, pa su države opet otkupile taj udjel, ali po nekoliko puta većoj cijeni. Podsjeća i kako HEP od 2009. godine ima kumuliranu neto dobit od oko 15 milijardi kuna te da se tim novcem moglo već ući u više projekata i pri čemu država ne treba uzimati dio dobiti. Istodobno, od prodaje 25% udjela u HEP-u moglo bi se dobiti oko pet milijardi kuna, kaže Horvat. Novim ulaganjima HEP-a smanjila bi se ovisnost o uvozu skupe struje, koja iznosi oko 50 eura po megavatsatu. Zbog suše ove će godine uvoz biti pojačan i znatno će prijeći razinu od oko 50 posto, koliko u prosjeku pokrivamo potražnju iz domaće proizvodnje. Istodobno, cijena je struje, primjerice iz termoelektrana Plomin, 26 eura po megavatsatu, iz NE Krško 20 eura, hidroelektrana 32 eura. Zato domaće investicije HEP-a treba jačati. Iz HEP-a su lani najavili projekt obnove i revitalizacije hidroelektrana do 2020. godine vrijedan oko 3,5 milijardi kuna, a čime bi se osiguralo oko 120 megavata nove snage. Ulaganje u hidroelektrane spominje se i u dokumentu koji je trenutačno u javnoj raspravi, “Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050”. Spominje se i ulaganje u obnovljive izvore energije, prijenos i distribuciju električne enertek
Ponuda dionica HEP-a na burzi imala bi pozitivan učinak i na ostale vrijednosnice