Fonda kojim se trguje na burzi nema zbog potresa u Agrokoru
Među hrvatskim ulagačima postoji interes za strane ETF-ove
Smanjena likvidnost i interes za hrvatske dionice zaustavili su preoblikovanje indeksnog fonda u burzovno-utrživi fond Inozemni burzovno-utrživi fondovi (ETF) na dobrom su putu da ove godine privuku rekordan iznos ulaganja. Međutim, iako nisu nepoznanca hrvatskim ulagačima, zbog niske likvidnosti domaćeg tržišta i smanjenog interesa za domaće dionice uslijed potresa u Agrokoru još ih uvijek nema u ponudi naših društava za upravljanje investicijskim fondovima.
Popularnost raste
Kako prenosi CNBC, američki ETF-ovi do kraja srpnja upravljali sa 3,1 bilijunom dolara imovine, a tijekom ove godine privukli su 273 milijarde dolara ulaganja. Da bi bio srušen pretkrizni rekord, do kraja godine u ETF-ove bi se trebalo sliti još 16 milijardi dolara što s obzirom na dosadašnji tempo ne bi trebao biti problem. Takva vrsta investicijskih fondova čijim se udjelima trguje na burzi postala je naročito popularna posljednjih godina. Prepoznali su to i hrvatski ulagači. Kako kaže Jurica Jednačak, direktor brokerskih poslova Zagre- bačke banke, sve je veći interes klijenata za ulaganje u vrijednosne papire izdavatelja izvan Hrvatske. – Interes postoji za ulaganje u dionice, obveznice, pa i u ETFove koji kotiraju na nekom od svjetskih tržišta kapitala– kaže Jednačak. Zagrebačka burza već je dvije godine spremna za trgovanje ETF-ovima, međutim društva za upravljanje investicijskim fondovima još se nisu odlučila na osnivanje takvih fondova, ističe predsjednica Uprave Ivana Gažić.
Košarica vrjednosnica
– Jedan od mogućih problema je niska likvidnost domaćeg tržišta. Naime, ETF je obično vezan za neki indeks ili košaricu vrijednosnica. Da bi ulagači u ETF-ove ostvarili prinos, moraju imati likvidnost kako bi mogli brzo ući i izaći iz pozicije – tumači Ivana Gažić. Idealan kandidat za prvi hrvatski ETF mogao bi biti indeksni fond OTP Investa. Prvi čovjek tog društva Darko Brborović kaže kako su razmatrali tu ideju smatrajući da će biti potrebne manje intervencije. – Međutim, regulatorni okvir ipak zahtijeva preoblikovanje fonda. Trenutno je projekt na čekanju zbog smanjene likvidnosti i interesa za hrvatske dionice u svjetlu recentne krize u Agrokoru – ističe Brborović.