Večernji list - Hrvatska

Zbogom pušenju do 2025. godine plan je sve više zemalja

-

Smanjiti količinu nikotina u cigaretama na razinu koja ne stvara ovisnost, novi je način borbe protiv ovisnosti o pušenju koji je objavila Američka agencija za hranu i lijekove (FDA). Slijedi svojevrsna javna rasprava i znanstveni radovi o konkretnom učinku za zdravlje količine i smanjene količine nikotina u cigaretama kao i o eventualni­m nuspojavam­a takve promjene. U svakom slučaju, novi je to smjer i vrlo konkretan korak u globalnoj borbi protiv pušenja.

E-cigareta alternativ­a?

U priopćenju FDA, među ostalim, stoji kako je u središtu novog plana nikotin kao supstancij­a koja stvara ovisnost. Američki podaci, naime, govore o 300 milijardi američkih dolara godišnjem trošku zdravstva zbog bolesti direktno povezanih s pušenjem i o 480 tisuća ljudi koji godišnje prerano umru zbog te ovisnosti. Samo je dio to postavki novih FDA planova u antipušačk­oj kampanji kojoj je cilj smanjiti i broj novih ovisnika, ali i one ovisne “preusmjeri­ti” na manje štetne alternativ­e poput e-cigareta. No, prvo su za takvu tvrdnju potrebna (i najavljena) istraživan­ja. – Hoće se dati vremena znanosti da se ispitaju e-cigarete jer, prema FDA, ono što u cigaretama izaziva rak jest dim i čestice u njemu, dok je za razliku od FDA, naša vlada e -cigarete stavila u istu mjeru kao i obične cigarete. U Americi očito smatraju da bi e-cigarete mogle biti i mjera za suzbijanje pušenja cigareta pa tako i posljedica za zdravlje. No, isto tako, dok oni pokreću javnu raspravu o uklanjanju dodatnih sredstava u cigaretama poput okusa mentola, Europska komisija je u svojim direktivam­a to već napravila, ali i EU i FDA su daleko od smjernica koje nalaže Svjetska zdravstven­a organizaci­ja i rigoroznih mjera za suzbijanje pušenja – komentira bivši ministar zdravlja prim. dr. Siniša Varga. Jake mjere protiv pušenja Varga je snažno promovirao, no Da ovisnost o pušenju mora biti iskorijenj­ena do 2025. godine, plan je i drugih zemalja poput Novog Zelanda, Kanade, Irske, Finske i Malezije, u kojima se do spomenute godine namjerava javnozdrav­stvenim politikama i akcijama smanjiti broj pušača na maksimalno pet posto populacije. U Hrvatskoj taj broj iznosi čak 31,1 posto stanovnika, a prema podacima Svjetske zdravstven­e organizaci­je, pušenju kao uzroku u nas se pripisuje 18 posto od svih smrti ljudi starijih od 30 godina. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstven­o osiguranje, godišnji trošak liječenja bolesti povezane s pušenjem u nas iznosi čak 1,5 milijardi kuna. svaka akcija poput one o skupljem dopunskom za pušače ostala je na pokušaju.

Kratkoročn­o se isplati

– Problem je, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u mnogim zemljama i njihovim vladama što je ministar financija uvijek jači nego ministar zdravlja. Svi trljaju ruke na prihodima od poreza i trgovine duhanom, a ti kratkoročn­i prihodi mnogo su manji nego srednjoroč­ne i dugoročne posljedice korištenja istog tog duhana. Međutim, zbog kratkih mandata vlada, na to se gleda kratkoročn­o i, na štetu građana, ne dopušta se da se to suzbije – kaže Varga.

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia