Najniža kamata 3,05 posto

Mogu se kupiti nekretnine do 100.000 eura vrijednosti ili po cijeni kvadrata od 1500 eura na rok otplate od 15 do 30 godina Čak jedanaest banaka i jedna stambena štedionica natjecale su se na pozivu za prikupljanje ponuda za sklapanje ugovora o davanju subvencioniranih kredita Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama. Iako je država kao gornju granicu postavila kamatu od 3,75 posto na kredite u kojima će građanima država plaćati pola mjesečnog anuiteta tijekom četiri godine, aukcija je postigla znatno snižavanje kamate. Da se kamatne stope kreću u rasponu od 3,05 do 3,75 posto, potvrdio je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar, a navodno je najnižu kamatu, kako doznajemo, ponudila Privredna banka Zagreb. Više će se znati za nekoliko dana kada će se raspodijeliti kvote za banke i potpisati ugovori s financijskim institucijama, a građani će se za kupnju prve nekretnine uz veliku pomoć države moći početi prijavljivati početkom rujna. Doznajemo i da je deset financijskih institucija imalo potpunu dokumentaciju, dok su dvije banke eliminirane iz procesa, ali nije poznato koje su to banke. Na javni poziv prijavile su se Hrvatska poštanska banka, Erste&Steiermarkische bank, Podravska banka, OTP banka, Zagrebačka banka, Prva stambena štedionica, Privredna banka Zagreb, Splitska banka, Raiffeisenbank Austria, Karlovačka banka, Istarska kreditna banka Umag te Imex banka. U proračunu je ove godine za subvencioniranje kredita osigurano 17,5 milijuna kuna, što garantira kreditni potencijal od 35 milijuna kuna. Subvencionirat će se stambeni kredit do najvećeg iznosa ukupne cijene nekretnine od 100.000 eura, odnosno do najveće cijene od 1500 eura po četvornom metru. Otplata kredita, pritom, morat će trajati najmanje 15, a najviše 30 godina. Prema procjenama u Ministarstvu, novcem koji je država za ovu mjeru osigurala moglo bi se financirati oko 1500 do 2000 kredita, ali to prije svega ovisi o tome kolike će nekretnine građani kupovati i po kojoj cijeni. Podsjetimo, riječ je o populacijskoj mjeri koju je osmislio bivši resorni ministar Lovro Kuščević, a koja je formalizirana krajem lipnja kada je u Saboru zakon jednoglasno podržan.