Početnu euforiju zamijenio bijes zbog reformi i rezova
Na udaru nepopularnih mjera našli su se i studenti i vojnici što je izazvalo prve trzavice
U danima koji slijede pokazat će se koliko je Macron ustrajan i dosljedan jer, ili će reforme provesti do kraja ili će opet sve ostati po starom Francuzi više nisu tako snažno zaljubljeni u Emmanuela Macrona (39), najmlađeg predsjednika u povijesti Francuske kojeg su u svibnju ove godine izabrali s velikim entuzijazmom. Prije godinu dana kao ministar ekonomije bio je gotovo nepoznat, u roku od 12 mjeseci napustio je socijaliste, osnovao svoju stranku i pobijedio na predsjedničkim izborima, ali i njegova stranka En Marche! U parlamentu ima većinu kakva nije viđena u nedavnoj prošlosti francuskih parlamenata.
Premoćna većina
No, počeo je gubiti konsenzus. Prema istraživanju javnog mnijenja koje je provela agencija Ifop, a objavio list Le Figaro, nakon sto dana njegova vladanja samo 36 posto Francuza odobrava Macronovo djelovanje. Prije pet godina u svojih prvih sto dana predsjedanja socijalist François Hollande imao je 46 posto potpore Francuza. Samo 45 posto Francuza, prema istom ispitivanju, drži da Macron ostvaruje svoja predizborna obećanja, dok je njih 57 posto u isto vrijeme Hollandeova predsjedanja držalo da on ostvaruje svoja obećanja. Zašto je Macron odjednom postao tako nepopularan? Zato što je najavio više nepopularnih mjera, primjerice rezanje pot-
Odlučio je rezati svima pa su protiv Macrona i najbogatiji, ali i sindikati, radnici... Želio je i svojoj supruzi dati službenu funkciju, no ipak je pričekao da prođu izbori
pore za plaćanje najma stanova, povećanje plaćanja priloga za socijalnu skrb i povećanje poreza na cigarete. Prve dvije mjere pogodit će posebno najslabiji sloj francuskog društva i oko 800 tisuća studenata. No, nisu samo te najavljene mjere snizile Macronov rejting. Njegov plan fiskalne reforme analizirao je ekonomski opservatorij Pariškog sveučilišta političkih znanosti (Sciences Po) i zaključio da bi s tom reformom deset posto najbogatijeg francuskog pučanstva dobilo 46 posto beneficija. Macron bi, prema toj analizi, odrezao porez bogatima i socijalnu skrb siromašnima. Time je, kažu njegovi protivnici, potvrdio svoj status privilegiranog člana buržoaske elite koji je daleko od problema svakodnevnog života običnog čovjeka. No, daljnje Macronove reforme još će mu više smanjiti popularnost jer, prema najavlje- noj reformi rada, bit će lakše davati otkaze zaposlenima, smanjit će se moć sindikata, a poslodavci će moći organizirati rad svojih zaposlenika prema vlastitoj volji ili potrebi. Posljednjih godina više je francuskih vlada pokušalo liberalizirati tržište rada. Hollande je to pokušao lani, ali izazvao je goleme prosvjede i morao povući dijelove predloženog zakona o radu (Loi Travail). Upravo taj fijasko sa zakonom o radu naveo je, navodno, Hollandea da se ne kandidira ponovno za predsjednika. Macron, čini se, namjerava uvesti svoj Loi Travail pa čak i uz pomoć vladinih dekreta, a parlament bi tek naknadno trebao usvojiti taj zakon koji bi praktički već bio na snazi. Takav potez Macronu omogućuje već usvojeni delegirani zakon.
Nepopularni potezi
Njegovo predsjedanje neki su već nazvali “imperijalnim” uspoređujući ga s Lujem XIV. koji je kazao: “Država, to sam ja!”. Macronovi žešći protivnici uspoređuju ga s turskim predsjednikom Erdoğanom. Nije naljutio samo sindikate, mlade i slabije, nego i vojsku jer, bez obzira na to što je u predizbornoj kampanji najavljivao da neće smanjiti proračun za oružane snage, dao je do znanja da bez rezova ne može smanjiti deficit. Prema pisanju francuskih glasila, Macron je svoju odluku o rezovima za vojsku najavio šefu oružanih snaga generalu Pierreu de Villiersu, koji je izrazio nezadovoljstvo. Macron je kazao da kada “predsjednik i jedan general nisu u suglasju, general treba podnijeti ostavku”. De Villiers je podnio ostavku (19. srpnja 2017., a bio je šef vrhovnog stožera vojske od veljače 2014.) i mnogi su Macronovo ponašanje nazvali “brutalnim” i “autokratskim”. Francuzima se nije svidjelo ni što je Macron namjeravao dati svojoj supruzi Brigitte službeni položaj. Trebala je i primati plaću kao savjetnica francuske vlade, ali ta ideja nije došla u dobro vrijeme, a i Francuzi su masovno (njih više od 300.000) potpisali peticiju protiv njezina angažmana. Macron je morao odustati, barem do okončanja parlamentarnih izbora, od uključivanja svoje supruge i zato što je predsjednički kandidat desnog centra François Fillon, koji je bio favorit za pobjedu, na koncu bio tek treći upravo zato što je izbio skandal sa zaposlenjem njegove supruge. Ne treba zanemariti podatak da je odaziv Francuza na birališta bio najmanji u novijoj povijesti. U sto dana svoje vladavine Macron je učinio mnogo toga što se Francuzima nije svidjelo. Ali, ili će se reforme
starome.• provesti ili će ostati po
Za razliku od svojih prethodnika Macron u parlamentu ima većinu i može donositi zakone Najmanji broj izašlih na parlamentarne izbore pokazao je zasićenost Francuza politikom