Energetska obnova kuća prvi put i po socijalnom kriteriju

Više od 500 domaćinstava ni 22 godine nakon rata nema struju, koju su prije rata imali, upozorila je pučka pravobraniteljica L. Vidović Romana Kovačević Barišić Energetsko je siromaštvo poseban oblik siromaštva, no Hrvatska nema sveobuhvatne mjere njegova suzbijanja. Nije usvojena definicija niti je određen prag energetskog siromaštva, kao ni indikatori za mjerenje i praćenje njegovih razmjera – upozorila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović na jučerašnjem stručnom skupu o energetskom siromaštvu, što ga je organizirala u povodu današnjeg Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Pravobraniteljica je ustvrdila da osobama koje žive u energetskom siromaštvu ne mogu pomoći tek vatrogasne mjere, već one trebaju biti održive, učinkovite i dugoročne. – To je nužno i zbog uklanjanja svih posljedica koje siromaštvo može imati na zdravlje, radnu sposobnost, obiteljske i općenito međuljudske odnose – naglasila je i podsjetila da elektrifikacija nekoć ratnih područja još nije završena. Više od 500 domaćinstava još nema struju, iako su je imala prije rata. Stoga su dobrodošle nove mjere koje je na skupu najavio predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Dean Smolar, voditelj sektora za energetiku iz Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI). – U planu su sveukupno tri programa, koja će se financirati iz nacionalnih sredstava, ali i iz fondova EU – rekao je Smolar. To će, među ostalim, uključivati savjetovanje ugroženih kupaca. Diana Horvat iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja dodala je da je do 2020. predviđeno ukupno 30 milijuna eura za energetsku obnovu obiteljskih kuća, a sredstva će se prvi put dodjeljivati i po socijalnom kriteriju. Najznačajnija mjera protiv energetskog siromaštva je pravo na subvenciju troškova električne energije, ona iznosi do 200 kuna mjesečno, koje ostvaruju socijalno ugroženi kupci električne energije, a ostvaruju ga vaučerom iz centara za socijalnu skrb. Kako je naveo Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, 9,5 posto građana u riziku je od siromaštva, a 9,3 posto živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. No, da bi se došlo do točnih pokazatelja energetskog siromaštva, potrebni su podaci o zgradama te vrsti energenata na koje se griju u tim zgradama i kućanstvima općenito.