U Hrvatskoj otvoreno čak 248 zaklada
Imamo zaklade za mađarsku manjinu, očuvanje pasmine hrvatskog ovčara...
Nose imena Augusta Cesarca, biskupa Josipa Langa, dr. Jadranka Crnića, Dražena Petrovića, Ene Begović Radeljak... ivica.beti@vecernji.net Zaklada Hrabro dijete koja je pokrenula ovrhu nad roditeljima preminule djevojčice Nore Šitum jedna je od čak 248 zaklada koje djeluju u Hrvatskoj i upisane su u Zakladnu knjigu koju vodi Ministarstvo uprave. Velika većina njih nije medijski eksponirana. Zaklade, prema definiciji, svojim prihodima trajno služe ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Iz godine u godinu u Hrvatskoj njihov broj raste. Na kraju 2015. godine bilo ih je 227, a na kraju prošle godine 232. Neke raspolažu i višemilijunskim fondom. Zaklada Blaga djela iz Dubrovnika, na primjer, prošle je godine imala čak 8,2 milijuna kuna prihoda, od čega je osam milijuna ostvareno davanjem u zakup brojnih poslovnih prostora i stanova kojima zaklada upravlja. Upravni odbori prema statutu dužni su podnositi izvješća Ministarstvu uprave i Ministarstvu financija. Pokušali smo u Ministarstvu uprave doznati koliki su ukupni prihodi i rashodi svih hrvatskih zaklada, no odgovorili su da nemaju te podatke. Među novijima je i zaklada Economica Hungarica, osnovana u srpnju u Osijeku kako bi pomagala mađarskoj nacionalnoj manjini. Velik broj zaklada osnovale su poznate osobe iz sportskog i kulturnog života, znanstvenici i poduzetnici. Zaklade nose i imena Augusta Cesarca, biskupa Josipa Langa, dr. Viktora Ružića, dr. Franje Nevistića, dr. Jadranka Crnića, Dražena Petrovića, Ene Begović Radeljak, Matea Kovačića, Ivane Hodak... Zakladu ima i poduzetnik Tomo Horvatinčić. Na popisu je i zaklada Hrvatska kuća disanja iz Zagreba, koju vodi Miroslav Samardžija, a posvetila se promicanju zdravlja dišnog sustava, dok se zaklada Hrvatski ovčar – Canis pastoralis croaticus okrenula očuvanju te autohtone pasmine.
Zaklade svojim prihodima služe za ostvarivanje općekorisne ili dobrotvorne svrhe