Novom koalicijom Kurz ruši načelo “proporza”
Posljednjih dana sve su glasnija očekivanja da će Sebastian Kurz za partnera uzeti desni FPÖ
“Proporz” je naziv za austrijski sustav vladavine i prešutne suradnje dviju najvećih stranaka koji je na snazi već sedam desetljeća Pobjednik austrijskih izbora Sebastian Kurz trebao bi danas od predsjednika Alexandera Van der Bellena dobiti mandat za sastavljanje nove vlade, a prema signalima koji posljednjih dana stižu iz Kurzove blizine, najvjerojatniji koalicijski partner biti će mu krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ).
Austrijska lustracija
No, iako je predizborna kampanja temeljena dobrim dijelom na pitanju smanjenja broja migranata, antiislamizaciji pa i ograničenju broja radnika iz istočnih članica Europske unije, Austrijanci su Kurza birali i zbog najava smanjenja poreza i nameta, ali i promjene paradigme “proporza” koja je sedam desetljeća na vlasti održavala dvije velike stranke, ÖVP (narodnjake) i SPÖ (socijaldemokrate). Ono što je nakon Drugog svjetskog rata nastalo kao garancija mira i stabilnosti, brzo se pretvorilo u foteljaštvo i korupciju i Austrijanci su očito odlučili krenuti novim smjerom. - Već od ranih šezdesetih načelo “proporza” počelo se pretvarati u jamstvo pozicija za članove dviju najvećih stranaka nevezano za to tko je na izborima osvojio vlast jer je osnova načela da tko god osvoji većinu, proporcionalno glasovima i „oporba“sudjeluje u vlasti i podjeli kvota. “Proporz” se javno počeo nazivati politikom stranačke knjižice a Bo Rothstein, švedski istraživač korupcije, rekao je da je Austrija načelom “proporza” legalizirala korupciju. Desetljećima u Austriji eksplodi- raju korupcijske afere vezane uz politički utjecaj, ali upravo konsenzusom dviju stranaka budu utišane i pometene pod tepih. Načelo “proporza” kao velike koalicije, u početku jamac razvoja Austrije, nakon sedam desetljeća postalo je njezin uteg u toj mjeri da ga neki poistovjećuju s postojanjem “državnog socijalizma ili korporatizma” i zazivaju austrijsku lustraciju. Sam sustav se vrlo slikovito prikazuje u tome da je od početka podjele sfera utjecaja ÖVP imao čelnike gospodarske i poljoprivredne komore, a SPÖ čelnike radničke komore i saveza sindikata. Na toj podjeli i danas funkcionira austrijsko socijalno partnerstvo koje je samo prividno i jasno je politički dirigirano. Prošlost Austrije posljednih je desetljeća oslikana aferom Bawag, Hypo, aferom Grasser sve do Gusenbauera koji je cjeli život proveo kao zaposlenik SPÖ-a i politički je nominiran u Radničku komoru, a nakon političke karijere pojavio se u ogromnim poduzetničkim pothvatima kapitalizirajući svoje veze i strukture moći u Austriji - objašnjava za Večernji list Denis Čupić, predsjednik Udruge developera pri HUP-u i dobar poznavatelj austrijskoga gospodarstva.
Afere gurane pod tepih
Promjena je nastala kada je Sebastian Kurz odlučio promijeniti stvar unutar samog ÖVP-a, pri čemu je naišao na veliki otpor starijih članova stranke, no većina ga je ipak podržala, kao i srednji sloj građanstva, koji sad očekuju da najavljeno provede u djelo.
Građani sad očekuju da Kurz najavljeno smanjenje poreza što prije provede u djelo