ISKORAK PREMA RUSIJI FINANCIJSKA, ALI I POLITIČKA ODLUKA

Remont helikoptera HV-a u Rusiji, značajna financijska, ali i politička odluka, prva je velika investicija nakon mnogo godina. Vladina odluka dolazi na kraju godine u kojoj su odnosi dviju država od nikad lošijih došli do pragmatično pristojnih. S jedne strane, logično je da se prvi remont obavi u državi koja je proizvela letjelice. Priča s Ukrajinom i tamošnjim remontom MiGova još nije završila, posebice ako je cijena prihvatljiva. No s druge strane, tu je globalna kampanja da se Rusija kazni sankcijama zbog intervencije u Ukrajini. EU, doduše, nije stavio kompaniju Vertoleti Rossii (Ruski helikopteri), koja će servisirati helikoptere, pod sankcije, no SAD jest, no prvenstveno zbog veze s kompanijom Rostec. Iluzorno bi bilo očekivati da je hrvatska strana bezglavo ušla u posao s Rusima. Argumenti su sljedeći. Nije nužno da će tvrtke iz obrambeno-sigurnosnog sektora koje su sada na listi sankcija biti na toj listi i u budućnosti. Novi američki zakon o borbi protiv

Stavovi premijera i predsjednice o dijelu vanjske politike i nisu toliko različiti

neprijatelja kroz sankcije, koji će – važno je naglasiti – stupiti na snagu u SAD-u tek krajem siječnja sljedeće godine, definira zabranu obavljanja značajnih poslova s određenim stranim tvrtkama, no značaj posla gleda se iz ruskog kuta, a ne odnosi se na američke saveznike i na održavanje njihovih sposobnosti. Hrvatska je od početka ove godine, od sastanka predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Münchenu, preko posjeta tadašnjeg šefa diplomacije Davora Stiera Rusiji, rusko-hrvatskog ekonomskog foruma i sastanka predsjednice s kolegom Vladimirom Putinom, pomalo počela relaksirati dotadašnji kruti stav prema toj državi. No isto tako treba reći da se retorika premijera Andreja Plenkovića vezana uz Ukrajinu, koja iritira Ruse, nije promijenila, a odnose opterećuje i slučaj Agrokor i Sberbank. Ovakav iskorak prema toj svjetskoj sili vrijedan je pažnje i daje zaključiti da stavovi premijera i predsjednice o nekim aspektima vanjske politike i nisu baš toliko različiti.