Za autoceste prodano 1,27 milijardi eura obveznica uz 2,75% kamata
Ostalih 2,6 milijardi eura skupog kredita ministar financija Zdravko Marić namjerava reprogramirati uskoro marina.sunjerga@vecernji.net Država je uspjela izdati obveznicu po najpovoljnijim uvjetima koje bilježimo u povijesti zaduženja. Prodano je 1,27 milijardi eura duga uz kupon od 2,75 posto na rok od dvanaest godina. Interes je bio velik, investitori su ponudili 3,4 milijarde eura. Dobiveni novac iskoristit će se za plaćanje dugova cestarskih tvrtki pa je prvi korak u restrukturiranju duga za autoceste uspješno realiziran. Naime, novo zaduženje neće utjecati na visinu javnog duga jer će se njime zatvoriti skupi krediti koje su cestari ugovarali u prošlosti. Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka – Zagreb i Hrvatske ceste imaju ukupno više od 37 milijardi kuna kredita, što je oko 5,1 milijarda eura. Plan Ministarstva financija bio je 1,3 milijardu eura tog duga s najnepovoljnijim kamatama otplatiti novcem od obveznice, u čemu su i uspjeli, a 2,6 milijardi eura kredita koji imaju kamate veće od onih koji se danas mogu dobiti na tržištu namjeravaju reprogramirati uskoro. Ostatak duga odnosi se na povoljne kredite koje su uglavnom odobravale investicijske banke poput EIB-a uz vrlo niske kamate pa ih nije potrebno refinancirati. Zadnju ratu tih kredita otplatit ćemo 2034. Uspješnim izdanjem obveznice produljena je ročnost duga, a postignut je i bitan napredak u odnosu na uvjete. Do sada je HAC plaćao između milijarde i 1,3 milijardi kuna godišnje samo za kamate na nepovoljne kredite što znači da je polovica svih prihoda kompanije odlazila na plaćanje tih obveza. Obveznica je ugovorena i uz prinose niže od tri posto, što je djelomično posljedica i niskih kamata na tržištu novca, ali i fiskalne konsolidacije javnih financija. Ako do kraja uspije akcija restrukturiranja cestarskog duga, Hrvatska neće imati potrebe monetizirati autoceste, čime bi u povijest otišla ideja o nužnosti privatizacije prometne infrastrukture. Cestarima još predstoji restrukturiranje poslovanja i smanjenje broja zaposlenih do kraja godine i efikasnija kontrola troškova poslovanja. Ne bi bilo iznenađenje ni kada bi početkom godine Hrvatska primila vijest o rastu kreditnog rejtinga jer na to ukazuje i pozitivno raspoloženje investitora. Tom očekivanju pridonosi i trend pada javnog duga, a moguće je i da rast BDP-a i poreznih prihoda probije Vladine planove.
Najmanje bi grupiranje štetilo IDS-u. Oni na svoja tri mandata mogu računati IVAN LOVRINOVIĆ: Sve političke stranke trebaju podržati najavljene reforme kako bi se riješili problemi primarne zdravstvene zaštite