Svi spremni projekti financirat će se do 2020.
Ovaj tjedan pokrenula sam pregovore o promjeni operativnog programa kako bi više novca dobili gospodarstvo i razvoj
Ministrica nije zadovoljna dinamikom povlačenja EU fondova, a uzrok vidi u nepripremljenom ulasku Hrvatske u Europsku uniju Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac u posljednje je vrijeme izložena kritikama zbog slabije realizacije sredstava iz EU, zbog čega je dijelom rebalansiran i ovogodišnji državni proračun.
Zbog čega kasnimo u povlačenju fondova?
Umanjenje proračuna u rebalansu rezultat je lošeg planiranja, što se posebno odnosi na velike projekte za koje dokumentacija još nije pripremljena. U idućoj godini posebnu ćemo pozornost posvetiti tome da se rokovi ne prolongiraju. U studenom i prosincu ove godine Europskoj komisiji šaljemo izjavu o izdacima za 2014. godinu po “n+3” pravilu, što znači da se novac može koristiti još tri godine nakon završetka godine u kojoj je projekt odobren, a tako će biti i za svaku sljedeću godinu. Natječaji iz ove financijske perspektive intenzivnije su se počeli objavljivati tek 2016. i to je razlog zašto prije nismo mogli ovjeriti ključne troškove. Spomenutim izjavama o izdacima, koji iznose dodatnih 290 milijuna eura, odnosno tih 1,9 milijardi kuna iz rebalansa proračuna, spriječit ćemo gubitak sredstava EU koja smo imali na raspolaganju za 2014. godinu koje je, prema pravilima Europske unije, potrebno ovjeriti do kraja 2017. U tom kontekstu zaista ulažemo napore u svim resorima. Više sam puta rekla da nisam zadovoljna povlačenjem jer kasnimo s procesima dvije godine, što zbog političke situacije u zemlji, što zbog kasne objave natječaja, i to korisnici s punim pravom zamjeraju.
Radi li se o propustu vašeg prethodnika?
Upravo suprotno, stvari su se pokrenule tek kad je kolega Tolušić preuzeo resor. Ono što je važno istaknuti jest da nam stopa ugovaranja projekata raste, i to za 232 posto u odnosu na razdoblje od 2014. do listopada 2016. godine, kada smo preuzeli vlast. Najizraženiji rast ugovaranja postignut je kod Operativnog programa Konkurentnost i kohezija kojim upravlja Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i on iznosi 400%. U samo deset mjeseci ove godine, objavili smo natječaje putem kojih je korisnicima stavljeno na raspolaganje 20% od ukupne alokacije EU sredstava, odnosno 2,3 milijuna eura. Naravno, nakon objave natječaja tek slijedi prijava, evaluacija projekata, zatim potpisivanja ugovora, provedba i tek tada ovjeravanje troškova. Procedura dugo traje, ali napredak je i te kako vidljiv i to potvrđuju brojke koje sam iznijela.
Hrvatska je po korištenju fondova na začelju EU. Jesu li naše procedure složenije ili su nam korisnici manje poduzetni?
Ne bih rekla da je baš tako. Što se tiče ovjeravanja troškova, što je zapravo zadnji korak u cjelokupnoj proceduri, trenutno jesmo na začelju jer su se natječaji u većoj mjeri počeli objavljivati tek 2016., no kad govorimo o ugovaranju projekata, Hrvatska se nalazi među boljim članicama. Naime, do 10. studenog 2017. godine ugovoreno je 3.3 milijarde eura, odnosno 31% dodijeljenih sredstva. Kad sam došla na čelo ministarstva zadala sam si zahtjevan zadatak, a to je da ćemo do kraja godine ugovoriti 13 milijardi kuna europskih sredstava, što smo već premašili, a do kraja godine ugovorit ćemo ukupno 17 milijardi kuna europskih sredsta- va. Kad je riječ o isplati korisnicima, tu smo na oko 7,5 posto, no i u tom segmentu je u posljednjih godinu dana postignut rast od čak 173% na razini svih operativnih programa.
Na što ćete se koncentrirati u idućem razdoblju?
Izuzetno nam je važno uključivanje ljudi s terena jer želimo ojačati sustav za buduće decentralizirano upravljanje fondovima EU. Sve države članice koje su uspješne u povlačenju EU sredstava, delegirale su određene funkcije upravljanja regionalnoj i lokalnoj razini. Kako bi to postigli, nužno je jačanje kapaciteta institucija uključenih u provedbu EU fondova, a posebno regionalnih agencija koje su naše produljene ruke na terenu. Njihova je zadaća upravo korisnicima da što lakše i brže dođu do EU sredstava. Za jačanje kapaciteta i zapošljavanje dodatnog kadra imamo na raspolaganju sredstva iz proračuna Europske unije, točnije iz tehničke pomoći, čiji je cilj osigurati učinkovitu provedbu operativnih programa te u konačnici ubrzati procese objavljivanja natječaja i procedura dodijele sredstava. Plaće spomenutih dodatnih kapaciteta koji će raditi na EU poslovima, kao i materijalni rashodi, bit će sufinancirani sredstvima iz spomenute tehničke pomoći u iznosu od 85 posto.
U kojim resorima se najviše kasni?
Problematični su projekti koji se odnose na Kohezijski fond. Riječ je o velikim infrastrukturnim projektima kojima nije lako upravljati. Posebno se to odnosi na sektor otpada i prometa, gdje ugovaranje traje godinama i to je nešto što moramo ubrzati. Ipak, mislim da smo te probleme otklonili. Ovo je definitivno godina velikih projekata u prometu, a sljedeću godinu vidim kao godinu gospodarenja otpadom. Konačno smo uspostavili koordinaciju kroz e-koheziju, odnosno sveobuhvatno informatičko rješenje za
Ovo je godina velikih projekata u prometu, a sljedeća će biti godina gospodarenja otpadom Do 2020. Hrvatska će imati novu statističku podjelu, Zagreb će biti zasebna regija