‘Svaki se bolesnik bori za samo još jedan dan života’
Gdje je granica, tko odlučuje o prestanku života?
Eutanazija je uvijek pogrešna, kaže papa Franjo, no dodaje da se ona razlikuje od uskraćivanja pretjeranih ili neprikladnih medicinskih postupaka ivana.rimac-lesicki@vecernji.net Čak i kada znamo da ne možemo uvijek garantirati liječenje ili izlječenje, možemo i moramo se uvijek brinuti za živuće, ne skraćujući im život, ali bez beskorisnog odupiranja njihovoj smrti – jedna je od rečenica kojom se papa Franjo obratio europskim članovima Svjetske medicinske asocijacije (World Medical Association – WMA) koji su u Vatikanu imali sastanak s Papinskom akademijom za život na temu skrbi za umiruće. S ciljem promicanja vrijednosti ljudskog života ova je akademija i osnovana, no ovakve papine riječi protumačene su kao ublažavanje stava prema eutanaziji.
Borba za još jedan dan života
To, međutim, nije točno jer je papa Franjo i ovom prilikom ponovio da je eutanazija uvijek pogrešna te da se razlikuje od “uskraćivanja pretjeranih ili neprikladnih medicinskih postupaka”. Gdje je granica, kada treba prestati boriti se za nečiji život, tko ima pravo o tome odlučiti, neka su pitanja koja se otvaraju stavom da je integritet čovjeka ponekad ugrožen i pretjeranom medicinskom skrbi. Liječnici su ti koji se svakodnevno susreću s tim pitanjima, ali i koji moraju znati odgovore. – Borbu za život gledam svaki dan i ono što bez sumnje mogu tvrditi jest da svatko od tih bolesnika želi i bori se makar za samo još jedan dan života. Mi kao liječnici nikad ne smijemo prestati liječiti bolesnika i nikad ne dižemo ruke ni od jednog pacijenta – govori prof. dr. sc. Danko Velimir Vrdoljak, predstojnik Klinike za tumore. Kako je i rekao ovaj cijenjeni liječnik, borba za život nešto je čemu svakodnevno svjedoči. On kao liječnik, kaže, nema pravo odlučiti kada nekoga treba prestati liječiti. Definicije su pak nešto sasvim drugo te prema medicinskoj definiciji, navodi nam prof. Vrdoljak primjer, metastatski rak je neizlječiv. – Jedini metastatski rak koji se smatra izlječivim jest rak debelog crijeva s metastazama na jetri, i to u 30 posto oboljelih. Ali mi moramo iscrpiti sve terapijske mogućnosti, imamo indikacije, praćenja, svatko drugačije reagira na terapiju, mi moramo odrediti najbolju. Kod nekih će uspjeti, kod nekih manje, ali malignu bolest želimo učiniti kroničnom bolešću – opisuje prof. Vrdoljak. Upravo onkološki bolesnici, prema nekim procjenama, čine i oko 20 posto pacijenata kojima je potrebna palijativna skrb.
Palijativna skrb
U istom svojem obraćanju okupljenim liječnicima u Vatikanu i papa Franjo je naveo palijativnu skrb kao “dokaz onog najvažnijeg u našoj kulturi, jer pretpostavlja suprotnost onomu što smrt čini zastrašujućom i nepoželjnom, a to su bol i usamljenost”. Istovremeno se na drugoj strani Trga svetog Petra održavao sastanak vatikanske Dikasterije za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja i Međunarodne konfederacije katoličkih zdravstvenih ustanova na temu nejednakosti u zdravstvenoj skrbi gdje je papa Franjo ponovio stav o upitnosti liječenja pod svaku cijenu rekavši: – Niz faktora mora se uzeti u obzir kada se određuje koje medicinske intervencije upotrijebiti i koliko dugo kod osobe koja ide prema kraju svojega zemaljskog života. pripada grupaciji Europskih konzervativaca i reformista.
Protiv vrijednosti EU
Činjenica da su svi HDZ-ovi zastupnici u srijedu glasali isto kao Poljaci iz stranke Pravo i pravda ili Mađari iz stranke Fidesz signalizirala je svrstavanje Hrvatske uz poljsko-mađarski tabor unutar EU koji propagira konzervativnu kontrarevoluciju protiv europskih vrijednosti. No Ivana Maletić kaže da je dan kasnije, nakon što se podrobnije informirala o toj temi, promijenila svoj glas iz “protiv” u “suzdržana”. I Dubravka Šuica kaže da je učinila isto. Maletić kaže da joj je principijelno smetalo to što rezoluciju predlažu pučani zajedno s krajnjom ljevicom (GUE), a Šuica kaže da je mijenjala glas u suzdržan jer je tek kasnije shvatila da je tako bolje.
“Niz faktora mora se uzeti u obzir kada se određuje upotreba medicinskih intervencija” BORIS MILETIĆ: Danas, kada Istra svake godine ostaje bez gotovo jedne milijarde kuna koja ide u državnu blagajnu, decentralizacija je jedino jamstvo da nastavljamo s našim ubrzanim razvojem