NAKON DESET GODINA IZGORJELE ŠUME BIT ĆE ZONE GRADNJE
Rok za prenamjenu produljen zato što se zakonodavac bojao da ne bude namjernog paljenja
Još ljetos je u zakonu bila predložena granica od pet, potom od sedam godina da bi je Ministarstvo poljoprivrede na kraju diglo na 10 godina
Upozorenja struke kako s novim Zakonom o šumama, koji je nedavno prošao javnu raspravu, za sedam godina slijedi betonizacija Dalmacije, jučer su opovrgnuli iz Ministarstva poljoprivrede ističući kako su granicu prenamjene zemljišta pod šumama zahvaćenih požarom u Hrvatskoj s kompromisnih sedam digli na 10 godina. Još ljetos je ta predložena granica u zakonu bila pet godina, potom sedam, da bi se nakon javne rasprave i sve glasnijih prigovora iz udruženja šumara, udruga privatnih šumovlasnika, zelenih, nezavisnih sindikata... ipak poslušao glas razuma.
10 puno ili premalo?
No treba li na zgarištima nekadašnjih šuma – a samo su proteklog ljeta izgorjele 43 tisuće hektara šuma i šumskog zemljišta u RH, od kojih 39 tisuća ha na području Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Šibensko-kninske županije – uopće dopustiti gradnju apartmana s obzirom na to da stari Zakon o šumama, koji je još uvijek na snazi, dopušta tek njihovu prenamjenu, primjerice, u poljoprivredne površine? Poučeni iskustvom Grčke, gdje se prenamjena ekspresno odvijala u korist građevinskih radova i apartmanizacije, mnogi i na minimalac od 10 gledaju sa skepsom. No iz ministarstva Tomislava Tolušića odgovaraju kako će se nakon isteka 10 godina buduća namjena šuma i šumskog zemljišta planirati kroz prostorne planove jedinica lokalne i područne samouprave, uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede, s time da je nacrtom prijedloga zakona o šumama pro- pisana i obveza šumoposjednika da saniraju površine opustošene požarima u roku od dvije godine. – Ništa još nije gotovo. Na državnim je tijelima tek da zakon napišu, a potom ga prihvate Vlada i Sabor. Pretpostavljam da je namjera zakona, kojim je ljestvica prvo bila postavljena na pet godina, bila da lokalna zajednica u slučaju prenamjene ne mora dugo čekati. No bojali smo se da ne bude namjernog paljenja bude li se išlo u tom smjeru – kaže Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, koje se zalagalo za minimalnih 10 godina. Smatra kako je onima s lošim namjerama ipak predugo čekati taj rok kako bi se dokopali prenamijenjene zemlje i apartmana te da će se dotad šumsko područje poharano požarom sanirati. Nakon obvezne sanacije u prve dvije godine, tri godine trebaju i za pošumljavanje, tako da bi se za 10 godina prenamjena šumskog zemljišta u beton sigurno manje isplatila ako su u nju već uložena neka sredstva – kaže Vlainić. Po novom zakonu, međutim, nije upitna samo moguća apartmanizacija na zemljištu koje je donedav- no bilo šumsko. U planu su i šume od posebne namjene u kojima će biti dopuštena gradnja igrališta za golf, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata, upozorili su ovih dana iz Zelene akcije.
Kriminal u privatnim šumama
Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, slaže se kako je dio oko moguće prenamjene šumskog zemljišta važan, no financijski ni blizu koliko problemi oko izvlaštenja šume u golf igrališta, koja se stavljaju u privilegirani položaj, ili pak “kriminal koji caruje u privatnim šumama, a svi od njega dižu ruke i prave se nenadležnima. – Svaki dan hrvatskim cestama cirkulira tisuće tona drva na crno iz privatnih šuma, na koje se ne plaća ni PDV ni carina, a prodaju se i u drugim zemljama EU. Iz privatnih šuma godišnje se prijavi tek 130 ti- suća kubika drva, a čak 700-800 tisuća tona uopće se ne evidentira, a oni koji sada rade zakon o šumama takvo što uopće nisu uzeli u obzir – objašnjava on, ističući kako je to jedan od prvih odgovora koje bi trebao dati novi zakon. Prenamjena koja je sad u središtu javnosti ionako će, dodaje, biti samo u Dalmaciji gdje šume imaju ekološku, a ne komercijalnu funkciju, i umjesto njihove prenamjene zakon bi trebao gledati i na to da se površine pod njima povećaju i nađu novi načini za pošumljavanje i ponor ugljika. Umjesto da se gledaju kratkoročni, špekulativni interesi privatnog kapitala, Vlada bi, tvrdi on, trebala ići u smjeru općekorisnih funkcija šuma, pročistača zraka i vode, zaštite od buke..., koje samo u kršu, prema izračunima stručnjaka, u nas vrijede 32 mlrd. eura.
Bojali smo se da ne bude namjernog paljenja bude li se išlo na pet godina, kaže Vlainić
Kavran: Šume samo u kršu, prema izračunima stručnjaka, u nas vrijede 32 milijarde eura