Predsjednica će reći da Hrvatska nije bila agresor i ponoviti ulogu Amerike
Grabar - Kitarović u Bostonu je hrvatskom znanstveniku Marinu Soljačiću uručila odlikovanje
Na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda tužitelj Serge Brammertz podnijet će izvještaj o radu Haaškog suda Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović danas će govoriti na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na kojoj će tužitelj Serge Brammertz podnijeti izvještaj o radu Haaškog suda. Govor je to značajniji jer dolazi nakon haaške presude šestorici BiH Hrvata i to je prigoda da Grabar-Kitarović u sjedištu UN-a, osnivača Haaškog suda, pošalje političku poruku jer se, po presudi, bivši državni vrh – Tuđmana, Bobetka i Šuška – povezuje s udruženim zločinačkim pothvatom kojem je cilj bila podjela Bosne i Hercegovine te stvaranje velike Hrvatske u granicama nekadašnje Banovine Hrvatske.
Pozivanje na SAD
Predsjednica bi, kako doznajemo na Pantovčaku, u svom govoru trebala naglasiti četiri ključne točke: da Hrvatska nije bila agresor u BiH, ponovno istaknuti ulogu Sjedinjenih Američkih Država i naš partnerski odnos s njima u ratnim zbivanjima u BiH, ponoviti tezu da se Haaški sud postavio kao politički arbitar i, naravno, osuditi počinjene zločine. Izvori bliski Pantovčaku očekuju da će i u UN-u, kao i u svom govoru u RH nakon presude, predsjednica zauzeti čvrst stav da Hrvatska u Bosni i Hercegovini nije bila agresorska vojska te da je sudjelovala u slamanju velikosrpske agresije, i to na poziv Alije Izetbegovića, temeljem Washingtonskog sporazuma i Splitske deklaracije. Naši sugovornici smatraju da će predsjednica i u UN-u ponoviti tezu da je Hrvatska, uz SAD, najviše učinila da BiH opstane kao suverena dr- žava, ali i da je RH sve činila u partnerskim odnosima sa SADom. Predsjednica bi, doznajemo, trebala upozoriti da se Haaški sud postavio kao politički arbitar koji je želio uspostaviti umjetnu ravnotežu krivnje umjesto da je djelovao kao pravosudno tijelo koje bi donijelo pravdu žrtvama zločina. Kao i u govoru u Hrvatskoj, predsjednica će osuditi počinjene zločine. Važan aspekt predsjedničina govora trebalo bi biti i podsjećanje na činjenicu da je isto žalbeno vijeće Haaškog suda odbilo zahtjev Hrvatske da joj se dodijeli status prijatelja suda jer da se u procesu protiv šestorice nije sudilo bivšem hrvatskom državnom vrhu. Predsjedničin govor na sjednici Vijeća sigurnosti trebao bi biti usklađen s Vladom RH jer bi, zapravo, trebala biti riječ o koordiniranoj hrvatskoj akciji nakon presude Haaškog suda. Kolinda Grabar-Kitarović u UN-u će istupiti uime Republike Hrvatske i svih njenih institucija. Operacija se sastoji od političkog i pravnog dijela, odnosno od aktiviranja mehanizama kojima će Hrvatska izraziti svoj politički stav nakon presude Haaškog suda i pravnih akcija koje podrazumijevaju moguću reviziju presude, a koju moraju pokrenuti odvjetnici šestorke, odnosno petorke. Postupak pokretanja revizije može biti učinjen samo ako se pribave dosad nedostupni i potpuno novi dokazi koji bi mogli imati utjecaj na izrečenu presudu. Već je sada jasno da su vrlo male šanse da se revizija postupka pokrene, odnosno da se njome išta posebno postigne. Jednako tako, ne treba očekivati ni od istupa predsjednice na Vijeću sigurnosti nikakve revolucionarne zaokrete tog tijela prema Haaškom sudu, kao ni pobijanje dijelova presude. Međutim, ni Vladi ni predsjednici ne može se odreći pravo da makar iskažu politički protest kada je riječ o povezivanju bivšeg državnog vodstva s udruženim zločinačkim pothvatom u Bosni i Hercegovini.
Govorit će o haaškom učinku
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, kako doznajemo, na sjednici Vijeća sigurnosti ne bi trebala najavljivati moguće pravne poteze niti govoriti o hrvatskoj strategiji nakon presude šestorici bh. Hrvata. Ona neće ulaziti u pojedinačne presude, nego govoriti o ukupnom učinku haaške presude. Kolinda Grabar-Kitarović još je jesenas dobila poziv glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa zbog njegove zabrinutosti sve većom radikalizacijom odnosa i zbivanja u Bosni i Hercegovini. Iako je poziv upućen prije haaške presude šestorci, tempirano je da se sastanak dogodi nakon presude, odnosno uoči sjednice Vijeća sigurnosti.