Uništena industrija
Kako smo od bogate postali siromašna zemlja
Hrvatska je godinama poduzetnike gušila visokim porezima kako bi osigurala silne poticaje problematičnim tvrtkama
Smanjenje poreza ima pet puta bolji učinak na povećanje industrijske konkurentnosti od davanja poticaja i intervencija pojedinim sektorima, jedan je od zanimljivijih zaključaka jučer predstavljenog projekta “Mogućnosti reindustrijalizacije hrvatskog gospodarstva” koje provode znanstvenici Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomskog instituta Zagreb.
Na začelju s Bugarskom
Hrvatska je, međutim, godinama poduzetnike gušila visokim porezima kako bi osigurala silne poticaje problematičnim tvrtkama i sustavima. Rezultat je nikad manja i lošija proizvodnja pa je jučer na okruglom stolu Ekonomskog instituta najustrajniji zagovornik industrije Ljubo Jurčić sa žaljenjem istaknuo da Hrvatska ne zna iskoristiti čak ni resurse koje joj je Bog dao. – Gradnja lokomotive bilo je zadnje s čime smo držali korak sa svijetom. Nema nas u autoindustriji, nema nas u avioindustriji, nema u istraživanjima svemira. Bogohulno je već i to što nam zemlja stoji prazna, a uvozimo 500 milijuna litara mlijeka godišnje ili pojedemo četiri milijuna svinja, a sami proizvedemo samo dva milijuna – kazao je Ljubo Jurčić. Zvonko Viduka, nekadašnji Končarov inženjer, a danas direktor privatne tvrtke Altpro, specijalizirane za proizvodnju sigurnosne opreme za željeznice i infrastrukturu, kaže da je velika greška učinjena 90-ih godina, kada je Hrvatska izgubila generacije inženjera koji su mogli razvijati nove proizvode, ali nisu imali podršku za rad. Hrvatska je 1990. imala 24% prerađivačke industrije u bruto domaćem proizvodu, a sada samo 12 posto. Studija pokazuje da je proteklo desetljeće obilježeno padom industrijske konkurentnosti u Hrvatskoj, porastom udjela nisko tehnološko-intenzivnih aktivnosti unutar prerađivačke industrije te smanjenjem udjela industrije u ukupnoj dodanoj vrijednosti. Već od 2010. Hrvatska je uz Bugarsku na začelju skupine zemalja srednje i istočne Europe kada je u pitanju i udio radnog intenziteta u prerađivačkoj industriji. Autori studije Nebojša Stojčić i Zoran Aralica navode da u zemljama poput Češke, Slovačke i Poljske dolazi do porasta sofisticiranosti izvoznih proizvoda u visokotehnološkim i znanjem intenzivnim djelatnostima te prelazak s cjenovne konkurentnosti na onu temeljenu na kvaliteti. S druge strane, rezultati za Hrvatsku otkrivaju da smo i s ovim što proizvodimo postali preskupi, a izostalo je unapređenje konkurentnosti temeljeno na kvaliteti. – Nije stoga neočekivano da je od početka tranzicije do danas Hrvatska od treće najbogatije postala druga najsiromašnija nova zemlja članica Europske unije – navode autori studije. Privlačenje stranih investicija višegodišnja je mantra u Hrvatskoj, no predstavljena analiza utvrdila je da priljev izravnih stranih investicija i jačanje uvozne ovisnosti industrijske proizvodnje doprinose stvaranju novih radnih mjesta, ali oni imaju suprotan učinak na stvaranje dodane vrijednosti industrije. – Može se stoga zaključiti da motivi investitora nisu uvijek komplementarni
Ljubo Jurčić: Zadnji put smo držali korak sa svijetom kad smo sami izgradili lokomotivu
Hrvatska od treće najbogatije postala druga najsiromašnija nova zemlja članica EU
s motivima koje bi trebale imati zemlje koje privlače strana direktna ulaganja, zbog čega greenfield strana ulaganja ne rezultiraju uvijek usložnjavanjem proizvoda prerađivačke industrije, a onda u konačnici i reindustrijalizacijom – kazao je Nebojša Stojčić s dubrovačkog sveučilišta.
Utjecaj tečaja i kamata
Istraživanjem je također utvrđeno postojanje poveznice između razvoja digitalne infrastrukture i udjela zaposlenosti prerađivačke industrije što se obično smatra preduvjetom četvrte industrijske revolucije. Smanjenje razlike u pristupu digitalnoj infrastrukturi između ruralnih i urbanih područja za samo jedan posto u prosjeku doprinosi otvaranju 250 novih radnih mjesta u industriji. Deprecijacija deviznog tečaja i snižavanje kamatnih stopa, odnosno troškova financiranja također bi dali na značaju prerađivačkoj industriji.