Od ožujka do kolovoza javni dug pao 12 milijardi kuna
Javni dug u kolovozu iznosio je 287,8 milijardi kuna. Zbog rasta BDP-a država se više ne zadužuje za tekuće troškove, a većim dijelom ni za kamate Hrvatski javni dug na kraju kolovoza iznosio je 287,8 milijardi kuna, čime je zabilježen pad u apsolutnom iznosu, a analitičarima Raiffeisen banke podloga je zaključak da će udio javnog duga u BDP-u padati i brže nego što je najavljeno u državnom proračunu. U kolovozu je javni dug bio 900 milijuna kuna niži u odnosu na srpanj, dok je na godišnjoj razini zabilježio pad za 2,8 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Teško je ocjenjivati kretanje javnog duga tijekom godine jer se obveznice otplaćuju ili ugovaraju, ali izvjesno je da bi do kraja godine javni dug mogao pasti i na manje od 80 posto BDP-a. To razduživanje u dvostruko bržem ritmu nego u drugim zemljama Europske unije ključno je za rast kreditnog rejtinga prema investicijskom rangu, a time i podloga za jeftinije kamate u kratkom roku. Podizanje kreditnog rejtinga može ublažiti i udar na gospodarstvo i građane koji će izazvati rast kamatnih stopa na europskim tržištima koja se polako opraštaju od razdoblja jeftinog novca. Osjetno je smanjenje inozemnog duga, koji je pao za gotovo devet milijardi kuna u godinu dana, dok se Ministarstvo financija više okreće domaćim ulagačima. Tako je i nedavno izdana obveznica od 5,8 milijardi kuna uz kamatu od 1,75 posto. Prema podacima Eurostata, na kraju ožujka ove godine javni dug bio je veći do 300 milijardi kuna, odnosno do kolovoza je smanjen za 12,3 milijardi ili 4,5 postotnih bodova. Zbog rasta BDP-a koji je u trećem tromjesečju doveo do ekspanzije gospodarstva od 3,2 posto rastu i prihodi proračuna pa je sve manje potreba za zaduživanjem države za tekuću potrošnju. Tijekom 2017. država će i većinu troškova za kamate od 10,5 milijardi kuna isplatiti iz svojih sredstava.