STEM u fokusu ima zanimanja koja predstavljaju generatore razvoja gospodarstva
Naglasak treba biti na vještinama i razvoju svijesti o cjeloživotnom obrazovanju
Bitno je razviti sustav predmeta koji će studentima i đacima, pa čak i djeci u vrtiću omogućiti da razvijaju interese i vlastite talente U posljednje vrijeme, kada se govori o unapređenju procesa obrazovanja, u prvi se plan, kao najvažnija točka, često spominje uvođenje informatike kao obaveznog predmeta. Međutim kao i u mnogo čemu drugom u Hrvatskoj, i po ovom se pitanju stvorila svojevrsna polarizacija u društvu. Neki uvođenje više informatike (ili STEM-a) u škole vide samo kao pokušaj pripreme učenika za tržište rada te tvrde da se obrazovanju želi oduzeti funkcija odgoja i usađivanja sustava vrijednosti. Je li školstvu danas primarno pripremiti učenika za tržište rada ili ga odgojiti kao društvenu, moralnu osobu upitali smo vodeće ljude visokoobrazovnih institucija i stručnjake za ljudske potencijale iz uspješnih domaćih tvrtki. Ivana Ogrizek Biškupić, profesorica Veleučilišta Baltazar Zaprešić, smatra da bi bila velika pogreška, kada se govori o poučavanju unutar bilo kojeg područja (pa tako i informatike), odgoj i obrazovanje stavljati u kontekst ‘ili’.
Isključivost nije put
– Ako stvari gledamo tako, onda bismo isto mogli reći za sve predmete koji su odavno bili ili jesu obvezni predmeti u osnovnoj ili srednjoj školi. Isključivost jednog ili drugog sigurno nije put koji nas vodi ka uspjehu, a cilj je našega društva postići kvalitetnije obrazovanje koje će biti temelj izgradnje boljega društva. Kada govorimo o STEM području ono se u medijima često stavlja samo u kontekst informatike što je pogrešno. STEM predstavlja puno širi spektar od same informatike (engl. Science, Technology, Engineering, Mathematics), a fokus se stavlja upravo na ta zanimanja budući da ona predstavljaju generatore razvoja gospodarstva. Često se u medijima spominju potrebe ‘usklađivanja s tržištem rada’ što neki stručnjaci u području obrazovanja smatraju pogrešnim budući da je teško predvidjeti kako će tržište izgledati za tridesetak godina. Naglasak svakako mora biti i na vještinama te razvoju svijesti o cjeloživotnom obrazovanju koje mora postati stalna težnja i potreba – kaže profesorica Veleučilišta Baltazar Zaprešić. Karmela Aleksić-Maslać, prodekanica za studente na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) ističe kako je učenike važno pripremiti za tržište rada, ali se u isto vrijeme se ne smije zaboraviti na odgojnu ulogu. Važno je, smatra, učenike od osnovne škole naučiti sustavnom načinu razmišljanja i zaključivanja, naučiti ih kako povezati teoriju s praksom, poticati na kreativnost, inovativnost i timski rad, naučiti ih kako se prilagoditi brzim promjenama, cjeloživotnom obrazovanju i naravno ne zaboraviti im ugraditi moralne i etične vrijednosti. – Uz sve to vjerujem da će se učenici znati prilagoditi svim izazovima koji nas čekaju u budućnosti. A o tim izazovima se redovito raspravlja na Ekonomskom forumu u Davosu koji se zadnjih godina dosta bavi 4. industrijskom revolucijom i temama poput robotike, nanotehnologije, biotehnologije, 3D printanja i sl. Očekivanja su da će se u skoroj budućnosti pojaviti puno novih zanimljivih zanimanja koja danas ne postoje ili su u začecima poput genetskog dizajnera, menadžera za avatare, prodavača vremena, dizajnera inteligentne odjeće i slično – kaže prodekanica za studente na ZŠEM-u. Kristijan Tabak, voditelj katedre za prirodne i društvene znanosti na RIT-u Croatia smatra kako je bitno razviti sustav predmeta koji će studentima i đacima, pa čak i djeci u vrtiću omogućiti da razvijaju interese, a time i vlastite talente u različitim područjima. Drugim riječima, to znači da nam treba sustav koji će omogućiti djeci, a time i društvu da razvijaju svoje potencijale.
Efikasnost u primjeni znanja
– Raznolikost mišljenja i razmišljanja je zdrava pojava koja u načelu i omogućuje protok misli i ideja. Inače bi svi mislili isto, pa na kraju razmišljanje kao aktivnost postaje bespredmetna, a to naravno nitko ne želi. Razdvajanje pojmova kao obrazovanje u širem smislu i pripremanje za posao je po meni zastarjelo promišljanje. Danas mlada osoba mora imati znanja i vještine u generalnom smislu, što znači i poznavanje općih pojmova i principa ali i efikasnost u primjeni znanja. – ističe Kristijan Tabak. Direktorica razvoja i obrazovanja u Ini Bruna Kostelac Košir kaže da je proces obrazovanja kojeg načelno dijelimo na kronološke faze - osnovnoškolsko, srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje - moguće podijeliti i prema svrsi koju pojedina faza ispunjava. – Tako je, primjerice, u osnovnoj školi velik dio težišta na odgojnoj dimenziji te usađivanju sustava vrijednosti, dok se u kasnijim fazama obrazovanja, stječu specifična znanja kojima se mladi ljudi spremaju za određena zanimanja kojima će postati konkurentni na tržištu rada. Tehnologija i informatika danas su dio svakodnevice i svakako ih treba, među ostalim koristiti i za privlačenje i angažiranje mladih stručnjaka – kaže Inina direktorica razvoja i obrazovanja. Važnost digitalne kompetencije ističe i Tina Balenović, direktorica službe ljudskih potencijala u Uniqa osiguranju. – Informatička pismenost danas je imperativ modernog čovjeka. Naravno da je presudna za njegov uspjeh jer ako će danas – sutra raditi u tvrtki, a većina tvrtki danas je tehnološki napredna i računalno umrežena, kao uostalom i svi aspekti života, bez toga jednostavno neće posjedovati potrebne kompetencije za rad. Zbog toga je uvođenje informatike neophodan preduvjet za stvaranje konkurentnog obrazovanja i tu ne bi smjelo biti prijepora ako želimo da naše škole uđu u 21. stoljeće – zaključuje Tina Balenović.
Uvođenje informatike preduvjet je za stvaranje konkurentnog obrazovanja Učenike treba pripremiti za tržište rada, ali se ne smije zaboraviti i na odgojnu ulogu