Dobrovoljna mirovinska štednja s nizom prednosti
Štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu potpuno je prilagodljiva jer član bira kada će i koliko uplatiti novca, a takva štednja donosi cijeli niz prednosti. Dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualizirane kapitalizirane štednje uređeno je Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Postoji već 15 godina, a trenutno u postojećih šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova za dodatna mirovinska primanja štedi 271.609 članova, kako pokazuju podaci za kolovoz 2017. godine. U fondovima se nalazi 3,64 milijardi kuna imovine.
KADA POČINJE ČLANSTVO?
Članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu počinje sklapanjem ugovora s društvom koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom te upisom u registar članova fonda. Međutim, ako iz bilo kojeg razloga želite raskinuti ugovor o članstvu, to možete učiniti bez navođenja posebnih razloga u roku od 15 dana od dana prve uplate na osobni račun u fondu, pisanom izjavom upućenom mirovinskom društvu. Važno je naglasiti kako je dobrovoljna mirovinska štednja jedini oblik štednje s dvije vrste državnih poticaja. To su državna poticajna sredstva koja se isplaćuju svakom članu na njegove godišnje uplate te porezne olakšice poslodavcima. Također, članstvo je otvoreno širokom krugu građana jer nema zdravstvenih i dobnih ograničenja. U dobrovoljni mirovinski fond mogu se učlaniti i nezaposleni. No, mirovinsko društvo može odbiti potencijalnog člana ako su međusobni odnosi teško narušeni, primjerice zbog sudskog spora ili ako postoji sumnja na počinjenje kaznenog djela pranja novca i financiranja terorizma.
BEZ OGRANIČENJA
Trajanje članstva nije vremenski ograničeno, a član bira visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond koje mogu biti mjesečne, polugodišnje ili godišnje. Pri tome uplate nisu obvezne i ovise o trenutnim mogućnostima uplatitelja. Prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo u fondu se ne prekida, već se postojeća sredstva na računu i dalje ulažu na financijskom tržištu. Sva uplaćena sredstva osobno su vlasništvo člana, bez obzira na to tko je uplatitelj, a sredstva su u cijelosti nasljedna. Jedini uvjet je dobna granica za korištenje ušteđenog novca. Ušteđena sredstva na računu III. stupa mogu se početi koristiti najranije s 50 godina života putem jednog od odabranih oblika mirovine, bez obzira na radni status.