Splitska fitogastronomija prvi je put u Hrvatskoj

strukture. No, puni efekti neće biti mogući bez reformi. Vlada će u idućoj godini naglasak staviti na zdravstveni sektor, a vrući krumpir je i neravnoteža mirovinskog sustava. U tehničkom rebalansu gotovo 1,2 milijarde kuna transferirano je u sustav kako bi se manjili dugovi bolnica, ali ubuduće će se inzistirati na usklađenju rashoda s prihodima. Vlada će ponovo otvoriti i temu politike plaća u prvoj polovici godine s ciljem da se osigura mogućnost nagrađivanja. Troškovi za zaposlenike države povećali su se za 1,4 milijarde kuna godišnje rastom osnovice za 6%, ali to je ponovno bila linearna povišica koja nije ugradila element kvalitete rada. Obećanje o smanjenju opće stope PDV-a teško će se realizirati iduće godine, ali izgledna su sitnija rasterećenja poduzetnika. PDV je najizdašniji prihod proračuna koji će državi donijeti oko 48 milijardi kuna 2018. pa bi smanjenje opće stope za jedan postotni poen značilo oko 2 milijarde kuna manje prihoda za državu. Zato se može očekivati da će se rasterećenja u idućoj godini svesti na parafiskalne namete i nove poticaje.

Jačanje proizvodnje hrane

Rast BDP-a veći od 3% temeljen je na rastu potrošnje i turizmu, čemu je dokaz i ubrzani rast uvoza. Iako je struktura gospodarstva nešto stabilnija nego u pretkriznom razdoblju, kada je bila temeljena na zaduživanju i uvozu kapitala, izazov je potaknuti investicije i proizvodnju te smanjiti ovisnost o turizmu. Turizam donosi svaku sedmu kunu, a prehrambena industrija nosi samo 5% gospodarstva. Zato i turizam stvara negativnu bilancu uvozom hrane. Stoga bi poticaje i EU programe trebalo usmjeriti na jačanje domaće proizvodnje hrane. Turizam je i generator rasta u graditeljstvu i investicijskih aktivnosti, ali za povratak na pretkrizne razine ulaganja proraditi moraju i drugi segmenti ekonomije. Stabilan proračun, otplata dugova, jača ekonomija i bolji kreditni rejting pretpostavke su ulaska RH u eurozonu. Uvođenje eura donosi brojne prednosti, od nižih kamata, ukidanja valutnih rizika, jednostavnijih transfera do sigurnosti koju pruža zaleđe EU, ali ima smisla samo ako je ekonomija dovoljno jaka.

Splitski novinari zapalili su jučer drugu svijeću na božićnom vijencu na Gastroadventu, koji je u znaku masline i kamilice. – Fitogastronomija prvi je put u Hrvatskoj. Ljekovite biljke pronalaze put i do kuhinja hrvatskih restorana – rekla je nutricionistica Olja Martinić, organizatorica Gastroadventa. Alijana Vukšić, predsjednica splitske Turističke zajednice, splitski je advent predstavila i u Zagrebu.