HEP najavio gradnju dviju novih hidroelektrana na rijeci Dravi
Koprivničko-križevačkoj županiji dostavljena je dokumentacija za uvrštenje lokacija HE Molve 1 i Molve 2 u prostorni plan ivica.beti@vecernji.net HEP je Koprivničko-križevačkoj županiji dostavio dokumentaciju neophodnu za uvrštenje lokacija dviju novih hidroelektrana Molve 1 i Molve 2 u županijski prostorni plan. U HEP-u su nam potvrdili da su lokacije utvrđene i na kartogramu izmjena i dopuna Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. HEP je lokacije detaljnije analizirao još 2009. godine, kad su za njih, kako ističu, izrađena stručno utemeljena koncepcijska rješenja. – Daljnje analize i istraživanja provodit će se u slučaju uvrštenja projekata u prostorno-planske dokumente Županije i prostorne planove jedinica lokalne samouprave, te u slučaju prihvaćanja predviđenih koncepata zahvata – kažu nam u HEP-u i napominju da će se siječnju organizirati i prva prezentacija za vijećnike. Prema sadašnjem rješenju, hidroelektrane Molve 1 i 2 predviđene su kao dvije protočne pribranske elektrane regulirane radom postojeće HE Dubrava, bez izgradnje akumulacija kakve postoje na uzvodnim dravskim hidroelektranama, tvrde u HEP-u te dodaju kako je izgradnja planirana unutar područja već zauzetog vodozaštitnim nasipima s minimalnim padom za proizvodnju električne enernja gije od oko šest metara. Poručuju kako bi ti višenamjenski objekti lokalnoj zajednici trebali donijeti i zaštitu poplavama ugroženog područja, dodatne prihode u proračunima jedinica lokalne samouprave, otvoriti 60 novih radnih mjesta, stvoriti uvjete za navodnjavanje poljoprivrednih površina i urbanizaciju okolnog prostora te poboljšati cestovnu infrastrukturu s dva nova mosta prema Prekodravlju. Biolog i ekolog Goran Šafarek kaže da je HEP samo preimenovao stari projekt HE Novo Virje koji je davno propao. – Projekt je potpuno nerealan, preskup i s golemim štetama za cijelu Dravu, a jedini razlog HEP-a jest okretanje što veće količine novca. Zbog sličnih razloga, propali su HE Ombla, Plomin C, Zagreb na Savi, sve redom ekstremno preskupi projekti. Da im je stalo do struje, davno bi solarizirali Dalmaciju i razvili ostale moderne tehnologije – zaključuje.