Ruski Dubrovnik zbog kojega su u NATO-u nervozni
Kalinjingrad, enklava u kojoj Hrvatska igra prvu utakmicu na SP-u, komadić je Rusije usred EU
postane enklava? Riječ je o nekadašnjem središtu istočne Pruske koje su u 13. stoljeću osnovali teutonski vitezovi, a grad je nazvan Königsberg. Nakon Drugog svjetskog rata SSSR je od gubitničke Njemačke, kao dio ratnog plijena, jednostavno prisvojio Königsberg, ali ga Staljin nije priključio tadašnjoj Sovjetskoj Republici Litvi koja je s njim graničila, nego Rusiji, pa je tako Kalinjingradska oblast ostala udaljena 320 kilometara zračne linije od Rusije. – Ovdje vlada ruski mentalitet i ruski način života, a i više od osamdeset posto stanovništva je rusko. Nema govora o separatizmu, ako je i postojao, bilo je to samo u tragovima. Oni s kojima sam razgovarala nemaju takve ideje, radije bi se bolje povezali s Rusijom i žao im je što ta poveznica nije moguća. Postoje prometne veze s Rusijom preko drugih zemalja pa se može putovati vlakom i automobilom. No bar imaju olakšan ulazak u Litvu i Poljsku, praktički svi idu u šoping u Litvu gdje im je jeftinije nego u Kalinjingradu, a ne trebaju im vize za ulazak – pojašnjava.
Stvarni interesi Rusije
U svijetu, pogotovo među Europljanima, opće je mišljenje da je taj komadićak Rusije jedno od najmilitariziranijih područja u Europi, pa pitamo profesoricu Jurišić osjeća li se to i na tamošnjim ulicama. – Istina je da su Rusi morali reagirati na gradnju proturaketnog štita u Poljskoj zbog čega su povećali vojnu prisutnost, ali ne toliko u količini vojnika koliko u vrsti oružja. Prisiljeni su modernizirati cijeli arsenal jer je za otprilike tri četvrtine oružja odavno istekao rok trajanja. Zbog toga je to oružje opasno i kad se samo skladišti. Više-manje je riječ o starom sovjetskom oružju kojemu je rok trajanja istekao prije, u prosjeku, dvadeset godina, a nekom i prije trideset, pa se modernizacija provodi i da bi se izbjegle moguće raznorazne katastrofe. Iskreno, uopće nema dojma da je riječ o jednoj od najmilitariziranijih zona u Europi, na ulicama nema vojnika jer nema ni neke političke potrebe za šuškanje oružjem. Koliko se danas vojnika nalazi u Kalinjingradskoj oblasti teško je procijeniti – u sovjetsko doba ondje je bio smješten glavni stožer baltičke, a danas ruske flote, a taj najizbočeniji dio Rusije bio je u vrijeme SSSR-a bunker prema Zapadu u kojem je za vrijeme hladnog rata bilo smješteno više od 200.000 vojnika. Ali raspadom SSSR-a njihov je broj znatno smanjen pa je danas ondje, ovisno o tome kojim se izvorima vjeruje, između deset i dvadeset tisuća vojnika. Zapadne analitičare situacija u Kalinjingradskoj oblasti počela je zabrinjavati još prije krize u Ukrajini, kada su u NATO-u tvrdili da se proturaketnim štitom u Poljskoj brane od iranske prijetnje. Kvaka je u tome što proturaketni sustavi koji se postavljaju u Poljskoj, uz minimalne preinake, mogu postati ofenzivno nuklearno oružje, pa je zato Rusija kao odgovor u Kalinjingradskoj oblasti rasporedila dalekometne sustave Iskander-M koji također mogu nositi nuklearne bojeve glave. Među članicama NATO-a kriza je do vrhunca došla potkraj ljeta ove godine kada su Rusi u svojoj najzapadnijoj enklavi organizirali vojnu vježbu “Zapad 2017.” u kojoj je, može li se vjerovati Rusima, sudjelovalo 12.700 vojnika, a može li se vjerovati zapadnim medijima, njih čak stotinu tisuća. Na Zapadu su tu vježbu shvatili kao izgovor koji će Rusija iskoristiti kako bi stvorila priliku za napad na baltičke zemlje, ali po onoj “tresla se brda, rodio se miš” vježba je prošla prema planu i ruske snage su se vratile u matične vojarne bez ikakvih incidenata. Vježba je otvorila pitanje ima li Moskva zaista agresivne namjere prema baltičkim državama, a nakon ovakvog raspleta događaja čak i zapadni analitičari sve su više uvjereni kako, uzimajući u obzir trenutačnu situaciju i vanjsku politiku Rusije, Moskva nema razloga za napad na baltičku regiju jer su njezini prioriteti usmjereni na druge regije. Jedini razlog zbog kojeg bi se Rusija mogla odlučiti napasti baltičke zemlje jest podizanje snaga NATO-a u regiji na takvu razinu da počnu biti prijetnja Moskvi, pa bi zato SAD i NATO trebali manje pažnje posvećivati baltičkim zemljama i više se usredotočiti na razumijevanje stvarnih interesa Rusije.
Više od 80 posto ljudi je ruskog podrijetla i više nema govora o separatizmu Ovdje je vladavina srednjeg staleža, nema elitizma i život je puno drukčiji nego u Moskvi