Priča o Djedu Božićnjaku je pozitivna faza iz djetinjstva
Kako s najmlađima razgovarati o slavnom djedici i kako im reći tko je on zapravo
Priča o Djedu Božićnjaku zapravo je priča o nekome tko je nesebičan, dobar, empatičan i tko se trudi razveseliti druge scena@vecernji.net I ove godine otvarat će se darovi ispod bora koji će biti zaslužni za obilje smijeha i radosti, a jedan i jedini zaslužan je, ako se pita brojne najmlađe, Djed Božićnjak. Mnogi roditelji razveselit će djecu darovima i dok će oni uživati u njima, roditelji će se pitati je li u redu djecu uvjeravati da je za sve zaslužan baš Djed Božićnjak?
Faza djetinjstva
Da razloga za brigu nema uvjerila nas je psihologinja Kristina Bačkonja. – Djed Božićnjak je dio usmene predaje i čini jednu od faza djetinjstva. Upravo te faze u kojima djeca imaju pregršt iluzija pamtimo i kao posebne - u ovo vrijeme se i svatko od nas prisjeća vlastita djetinjstva i sličnih priča. Dok su neke prijašnje generacije slušale priču o malom Isuseku koji će im donijeti darove budu li dobri cijelu godinu, s vremenom je priča o Djedu Božićnjaku postala prihvaćena diljem svijeta – objašnjava psihologinja i dodaje: – Iako će neki smatrati da priče o Djedu Božićnjaku pogoduju marketingu i materijalizaciji Božića, to ne mora biti tako. Božić je blagdan slavljenja obitelji, zajedništva i radosti, a kroz zajedničko ukrašavanje bora, pripremu kolača, dekoraciju stola, to se zajedništvo itekako može osjetiti. I darovi koje stavljamo pod bor mogu biti simbol pažnje, iskaz naše ljubavi, znak da smo nekoga slušali i mislili na njega. To je ono čemu djecu treba poučavati – svi mi jesmo i možemo biti Djed Božićnjak. Psihologinja objašnjava da je priča o Djedu Božićnjaku zapravo priča o nekome tko je nesebičan, dobar, empatičan i tko se trudi razveseliti druge. – Poanta priče o Djedu Božićnjaku zapravo bi trebala biti ta da roditelji kod djece potiču isto ponašanje. Kako djedica nosi darove djeci diljem svijeta, tako roditelji, primjerice, mogu potaknuti djecu da svoje igračke podijele s djecom koja žive u domu. Nadalje, mnoga djeca pišući pismo Djedu Božićnjaku u pismo s popisom vlastitih želja uvrste i želje za nekog člana obitelji ili svog prijatelja. Sa te strane, priča utječe na razvoj nesebičnog ponašanja te na uočavanje potreba drugih, što pridonosi razvoju empatije – ističe psihologinja. Napominje kako djeca kada slušaju priče o Djedu Božićnjaku ili svetom Nikoli, ispituju roditelje, zamišljaju i fantaziraju, pa se na taj način potiče i kreativno razmišljanje kod najmlađih. No, kako im najbezbolnije objasniti priču o Djedu Božićnjaku?
Djedica iz mašte i srca
– Možda je najbolje započeti priču da Djed Božićnjak živi tamo gdje je sve moguće, u našoj mašti i srcima – što zapravo i jest istina. Ako živi u našim srcima, to znači i da svatko od nas u sebi nosi dio Djeda Božićnjaka. Kako prije ili kasnije svako dijete sazna istinu o Djedu Božićnjaku, ne postoji opasnost
Priče o Djedu Božićnjaku i svetom Nikoli djecu potiču na kreativno razmišljanje