Želite li uvesti euro, dobro se pripremite. Nije sam po sebi recept za uspjeh

Ekonomsku i monetarnu uniju ne treba doživljavati kao konačno odredište, već kao polaznu točku. Zemlje moraju biti dobro pripremljene kako bi uspjele u tome

Hrvatska je imala koristi od članstva u EU, a osobito od europskog jedinstvenog tržišta. Hrvatske tvrtke izvoze više nego ikada prije Ljubica Gatarić Manfred Bergmann, direktor ECFIN-a, glavne uprave za gospodarstvo i financije Europske komisije, gostovao je ovih dana u Zagrebu na tribini koja se bavila stanjem hrvatske ekonomije. U razgovoru za Večernji list direktor Bergmann objašnjava kakve su hrvatske šanse da brzo uvede euro i zašto rastu populistički pokreti u Europi.

Gospodarstvo Hrvatske raste sporije od ostalih postkomunističkih zemalja članica EU. Gdje vi vidite uzroke hrvatskog zaostajanja?

Hrvatska je jedna od država članica Europske unije koju je kriza snažno pogodila i najdulje je trajala. Vidjeli smo da je oporavak krenuo krajem 2014., što je obilježilo kraj šest dugih godina recesije. Oporavak je otada održan, s gospodarstvom koje se trenutačno povećava oko 3 posto, a Europska komisija očekuje da će se ta dinamika nastaviti u iduće dvije godine. Bez sumnje, Hrvatska je imala koristi od članstva u EU, a osobito od europskog jedinstvenog tržišta. Hrvatske tvrtke izvoze više nego ikada prije i nastavljaju dobivati tržišni udio unutar EU, uključujući i zemlje članice s kojima su imale tradicionalno slabije trgovinske odnose. Kako bi se osiguralo da oporavak dovede do trajnog i inkluzivnog rasta, moraju se odlučno provoditi ambiciozne mjere strukturnih reformi koje su predstavljene u Nacionalnom programu reformi, a posebno se to odnosi na poboljšanje poslovnog okruženja, povećanje sudjelovanja radne snage i dizanje učinkovitosti različitih dijelova i sektora javne uprave, uključujući upravljanje državnim poduzećima.

Kako gledate na hrvatsku inicijativu da uvede euro što prije? Vidite li Hrvatsku unutar eurozone u roku 5 ili 6 godina ili ćemo proći kao Bugarska kojoj je odbijen ulazak u ERM II?

Pozdravljam ambiciju Hrvatske da usvoji euro i slažem se sa zaključcima tzv. eurostrategije, koju su iznijele Vlada i Hrvatska narodna banka, o tome da su prednosti eura znatne i trajne te da nadmašuju troškove njegova uvođenja. Kao što znate, sve države članice EU, osim Danske i Velike Britanije, pravno su se obvezale da će se pridružiti euru. Međutim, ulazak u eurozonu nije sam po sebi recept za ekonomski uspjeh niti se ekonomska i monetarna unija treba doživljavati kao konačno odredište, već kao polazna točka. Zemlje moraju biti dobro pripremljene kako bi uspjele u tome. Recept uspjeha jest poticanje elastičnosti i prilagodbe kroz visoku kvalitetu ljudskog kapitala, ulaganja te dobro funkcioniranje tržišta rada i proizvoda. Takve se značajke ne razlikuju previše od onih koje Hrvatska ionako treba imati u doba ubrzane međunarodne podjele rada, gdje svaka zemlja, svaki sektor, svaka tvrtka i svaki nositelj posla moraju pronaći mjesto i ulogu u kojoj će procvjetati i boriti se za to mjesto.

Za trajni rast nužne su strukturne reforme, posebno poboljšanje poslovnog okruženja Hrvatska mora osigurati da njezino gospodarstvo bude otporno na šokove