Dosta! Dokad će nam smeće iz Albanije zatrpavati obalu
Brane nisu rješenje, to mogu riješiti samo političari dogovorom
“Mi ćemo sad pokupiti tu gomilu smeća s plaža Mljeta, Korčule, Dubrovnika, a to košta. Moramo zbrinjavati tuđi otpad .... ” dijana.jurasic@vecernji.net Rekordna količina smeća, plastike, drveća koja je prošli tjedan i tijekom vikenda onečistila more i preplavila smećem plaže Dubrovnika, Korčule, Pelješca, Mljeta... nameće pitanje što politika na državnoj razini treba učiniti da zaštiti more i plaže na krajnjem jugu Dalmacije od smeća, koje uglavnom dolazi iz Albanije. Samo je u subotu u dubrovačkom akvatoriju skupljeno 50 kubika smeća, a u moru ga je ostalo još barem triput toliko, kako je izjavila za medije zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Orlanda Tokić, upozoravajući da to nije problem Dubrovnika već svih mediteranskih država i da se mora rješavati na višoj razini. A dok se ne riješi, mi ćemo plaćati štetu, skupljati smeće s površine mora i s plaža i o svojem trošku zbrinjavati otpad susjeda.
Jake ulazne struje i jugo
Akademik Frano Kršinić i bivši predsjednik znanstvenog vijeća HAZU za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana ističe da se svake godine preko zime smećem zatrpava Dubrovnik, Pelješac, Mljet, Korčula s južne strane zbog jakih ulaznih struja u Jadran, s jedne strane, te južnih vjetrova, s druge strane. Zimska struja koja ide od Jonskog mora, pa uz obalu Albanije i Crne Gore, te uz našu sve do Palagruškog praga vrlo je intenzivna. – Ako se još poklopi da je i južina nekoliko dana, eto nama smeća uglavnom iz Albanije, nešto iz Crne Gore, a čak i Grčke. To je prokletstvo, a mi vidimo samo mali dio smeća, drugi dio potone, i pitanje je što će se događati u budućnosti u hranidbenom lancu kad usitnjeni komadići plastike dospiju u tkiva riba. Jedino je rješenje potpisivanje međudržavnog sporazuma, prije svega s Al-