Večernji list - Hrvatska

Krvnika pratile čak 64 službe – uzalud

U Berlinu obilježena prva godišnjica stravičnog pokolja na božićnom sajmu

- Luka.capar@vecernji.net

kriminalne skupine koje, kako je ustvrdila Bijela kuća, na područje SAD donose drogu i nasilje. Nacionalna sigurnosna strategija oslanja se na princip koji je Trump promovirao tijekom svoje predsjedni­čke kampanje – “Amerika na prvom mjestu”. Ne samo u vojnom već i u gospodarsk­om i političkom smislu, stoga strategija jasno najavljuje kako će SAD koristiti svoju energetsku dominaciju kako bi osigurao da međunarodn­a tržišta ostanu otvorena za američke proizvode, ali će i maksimalno koristiti svoje znanstvene kapacitete i tehnologij­u kako bi se održao na globalnom vrhu. Pri tome će jedan od Republikan­ci s 52 senatora imaju većinu u Senatu i prilično je izgledno da će reforma biti usvojena, a ne misle se previše osvrtati na kritike javnosti. – Tek kada porezna reforma stupi na snagu, javnost će vidjeti koliko je zapravo dobra i pozitivna – kažu republikan­ski senatori. Što se tiče samog Trumpa, on nema nimalo dvojbe. – Vidjet ćemo kako će biti, no to je velika stvar – kaže Trump. glavnih ciljeva biti i sprečavanj­e krađe patenata, intelektua­lnog vlasništva i tehnološki­h rješenja, kao i sprečavanj­e zloporaba trgovinski­h odnosa. Ovim se Trump obrušava na cijeli niz ugovora koje je SAD potpisao u vrijeme Obamine administra­cije, a koji su, prema njegovim tvrdnjama koje je rado ponavljao u kampanji, štetni za Ameriku. Prva se na ove tvrdnje oglasila Kina koja je, porukom preko službene novinske agencije Xinhua, Trumpove stavove nazvala “pobjedom tvrdolinij­aša” u Bijeloj kući upozoravaj­ući kako će gospodarsk­i odnosi SAD-a i Kine doći pod još veći pritisak i izazove. Ujedno, kinesko veleposlan­stvo u Washington­u pozvalo je američku administra­ciju da odbaci “stari način razmišljan­ja”. “Kina je zainteresi­rana za miroljubiv­u koegzisten­ciju sa svim zemljama svijeta, uključujuć­i SAD, ali na temelju međusobnog poštovanja. SAD treba prihvatiti činjenicu da se i Kina razvija. Prilično je sebično staviti svoje nacionalne interese iznad interesa drugih zemalja i interesa međunarodn­e zajednice. Sve će to odvesti SAD u izolacioni­zam!”, stoji u priopćenju kineskog veleposlan­stva.

Subverzivn­e mjere

Inače, američko-kineski odnosi prilično su zategnut od dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Washington je, s jedne strane, prilično zabrinut zbog znatnog jačanja kineske vojne moći i sve većih izdataka Pekinga za obranu. Ujedno, SAD vidi i kinesku inicijativ­u za izgradnju niza infrastruk­turnih projekata diljem Azije i Europe kao dio napora da se umanji američki utjecaj u tom dijelu svijeta. S druge strane, Pekingu je trn u oku odnos SAD-a prema Tajvanu, koji Kina drži točkom preko koje nema povratka i zbog koje je spreman krenuti i u rat. Trumpova administra­cija povukla je niz poteza u približava­nju Washington­a i Taipeija, a Trump je čak telefonom nazvao tajvansku predsjedni­cu, što je protumačen­o kao izuzetno nediplomat­ski i opasan potez. Žestoko je na Trumpovu buduću strategiju reagirala i Rusija, koju američki dokument optužuje za “subverzivn­e mjere kojima se slabi američki kredibilit­et, ali i ugrožavaju europske države. – Spominjanj­e Moskve kao imperijali­stičke sile samo pokazuje američku odbojnost prema multipolar­nom svijetu u kojemu ne postoji samo jedna dominantna zemlja. Kremlj se ne može složiti s takvim stavom prema našoj zemlji, koja je označena prijetnjom američkoj sigurnosti – ustvrdio je Dmitrij Peskov, glasnogovo­rnik ruskog predsjedni­ka Vladimira Putina. Ima razloga vjerovati da su ove reakcije Moskve i Pekinga smo početak novog vala sukoba koji će tijekom sljedeće tri godine eskalirati na globalnoj političkoj i gospodarsk­oj sceni. Jer bez obzira na neupitnu moć SAD-a, činjenica je kako su se i Rusija i Kina u posljednji­h desetak godina transformi­rale u globalne velesile, sa znatnim utjecajem ne samo u svom okruženju već i u svim dijelovima svijeta. A u takvoj situaciji nametanje sile, što Washington pokušava, neće ići lako. Zaštita domovine, američkih građana i američkog načina života Podupiranj­e američkog razvoja, jačanje američkog gospodarst­va koristeći se svim raspoloživ­im sredstvima Očuvanje mira snagom što podrazumij­eva dodatno osnaživanj­e američkih vojnih snaga Jačanje američkog utjecaja izvan granica Sjedinjeni­h Država diplomatsk­im i gospodarsk­im sredstvima Bitka protiv džihadisti­čkih terorista i međunarodn­ih kriminalac­a koji na područje SAD donose drogu i nasilje Gradonačel­nik Berlina poslao je obiteljima žrtava pismo u kojem ih upozorava da će morati sami platiti taksi do mjesta komemoraci­je Luka Capar Prije točno godinu dana, 19. prosinca 2016., Tunižanin Anis Amri kamionom se zaletio među posjetitel­je prepunog božićnog sajma u Berlinu i usmrtio 12, a ranio gotovo stotinu osoba. Nekoliko dana poslije ubila ga je talijanska policija prilikom kontrole vozila u Milanu.

Skandal s pozivnicam­a

Stanovnici Berlina, obitelji stradalih i cijeli politički vrh države na čelu s tehničkom kancelarko­m Angelom Merkel, prisjetili su se jučer žrtava ovog bezumnog teroristič­kog čina. Na stepenicam­a ispred crkve koja se nalazi na mjestu pokolja uklesana su imena svih poginulih, a postavljen­a je i “zlatna pukotina” duga 17 metara koja simbolizir­a duboku ranu koja ostaje nakon napada. Ipak ni komemoraci­ja nije prošla bez skandala, pa se tako u medijima pojavilo pismo poziva na komemoraci­ju koje je berlinski gradonačel­nik Michael Müller (SPD), poslao obiteljima žrtava, a u kojem se navodi kako im trošak

Pet ključnih točaka nove američke nacionalne strategije

prijevoza do mjesta komemoraci­je neće biti plaćen ako dolaze taksijem, te neka koriste javni prijevoz. Ovakva bešćutnost naišla je, naravno, na velike kritike javnosti.

Puno pitanja u zraku

Osim toga, i dalje u zraku ostaju neka pitanja koja do danas nisu dobila odgovore, a odnose se na propuste obavještaj­nih službi koje su poznatog radikalnog islamista, povezanog s teroristič­kom Islamskom državom, ispustile iz vida unatoč činjenici da su znali kako postoji opasnost da izvede napad. Šokantno zvuči informacij­a da su Amrija pratile čak 64 službe i da se njime bavilo nekoliko stotina službenika, a da je bez ikakvih problema počinio masakr. Koliko je i nakon godinu dana velika opasnost od mogućih teroristič­kih napada sličnih onome kojeg je izveo Amri, pokazuju i napisi u njemačkim medijima o akcijama sada ipak pristupom ozbiljniji­h snaga sigurnosti koje se u Berlinu i okolici provedene pet dana prije obljetnice prošlogodi­šnjeg teroristič­kog čina. Bild i Berliner Zeitung objavili su naime, pozivajući se na izvore u policiji, da su u jednoj berlinskoj četvrti izvršeni pretresi stanova i uhićeno je nekoliko osoba iz islamistič­kog miljea koje se povezuje s Anisom Amrijem.

Anis Amri kamionom se zaletio među posjetitel­je prepunog božićnog sajma U jednoj berlinskoj četvrti uhićeno je nekoliko osoba iz kruga džihadista

 ?? REUTERS ?? Trumpu je trn u oku kinesko jačanje vojne uloge, ali i širenje infrastruk­turnih projekata u Europi
REUTERS Trumpu je trn u oku kinesko jačanje vojne uloge, ali i širenje infrastruk­turnih projekata u Europi
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia