Niža kamata nedostatan poticaj za ulaganja

Ministar financija snizio cijenu novca između povezanih tvrtki – kamatna stopa u 2018. 4,55%

Nakon slučaja Agrokor, doznaje Poslovni dnevnik, banke od prošle jeseni srednje velikim tvrtkama nude jeftinija refinanciranja suzana.varosanec@poslovni.hr Pod utjecajem sniženja kamatnih stopa na kredite koje banke plasiraju poduzetnicima, pala je i ona na zajmove između povezanih osoba, pa po odluci ministra financija (NN 132/2017) za 2018. iznosi 4,55%. Prošle je godine je bila 4,97%, a s padom se kalkuliralo. S obzirom na razdoblje vrlo niskih kamatnih stopa i visoke likvidnosti bankarskog sektora, ovaj je pad i bio očekivan, smatra Pere Mioč iz Mazarsa. – To je vrlo važna informacija i bitna stavka u poslovanju poduzetnika u Hrvatskoj koji imaju povezane osobe, a ujedno daju, ili što je češće slučaj, primaju zajmove od strane povezanih osoba nerezidenata, kao i povezanih osoba rezidenta u specifičnim situacijama, primjerice kada jedna od povezanih osoba plaća porez na dobit po stopama nižima od propisanih ili je oslobođena plaćanja poreza na dobit – kaže Mioč. Dodaje da je, budući da je kamatna stopa pala, realno za očekivati da će troškovi kamata koji smanjuju poreznu osnovicu u Hrvatskoj biti manji u takvim slučajevima. Revizorica Dubravka Kopun ističe da je ključno i što generalno cijena kamata pada te se po njoj ovdje vidi i tendencija kamatnih stopa od oko tri posto. – Kamate po kojima banke odobravaju kredite trgovačkim društvima pale su, i to smo vidjeli posebice u drugoj polovici 2017. kad je kod većine naših klijenata pad bio značajniji, čak i do 2 postotna poena. Primjerice, ako je prije plaćao oko 4,5%, sada plaća oko 2,8%. Vjerujemo da će se ova tendencija nastaviti u 2018., barem do sredine godine, kada je najavljena stabilizacija kamatnih stopa. Dakle, zaduživanje je jeftinije, postoji novac u sustavu i nema razloga da se ne krene s investicijama – kaže Dubravka Kopun. Kako doznajemo, nakon što su veće tvrtke “zapele” u krizi Agrokora, prošle jeseni banke su obilazile srednje velike tvrtke i nudile niže kamate. Kod nekih bi u tjedan dana “pokucale” i po tri banke s ponudama za refinanciranje. Kad je riječ o profilu tvrtki, sve redom pozitivno posluju i nemaju drastičnijih problema s povratom kredita, ali je zbog krize velik dio njih vrlo oprezan oko daljnjeg zaduženja. – Iako su kamate pale i novca ima, i dalje postoji opreznost poduzetnika za daljnjim financiranjima iz eksternih izvora. Sada poduzetnici ne forsiraju značajnije investicijske cikluse jer su oprezni – kaže D. Kopun.

Jedna od temeljnih prednosti štednje u dobrovoljnom mirovinskom fondu jest što se u mirovinu može otići već s navršenih 50 godina života. Naime, ta je dobna granica jedini uvjet za ostvarivanje prava za korištenje mirovine iz dobrovoljne mirovinske štednje, a ne ostvarenje prava na starosnu mirovinu. Po isteku štednje u dobrovoljnom mirovinskom fondu članu se ovisno o ušteđenom iznosu nude različite mogućnosti isplata mirovina. Isplata se može zatražiti putem dobrovoljnoga mirovinskog fonda, ili putem jednog od odabranih mirovinskih programa koje nudi mirovinsko osiguravajuće društvo. Prilikom isplate moguće je zatražiti i djelomičnu jednokratnu isplatu do 30 posto ušteđenih sredstava. U slučaju da je vrijednost imovine na osobnom računu člana fonda u trenutku isplate niža od 10.000 kuna, mirovinsko društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom može isplatiti sav iznos. Član se može odlučiti za isplatu mirovine putem fonda ako je vrijednost imovine na njegovu osobnom računu po ostvarivanju prava na mirovinu niža od 50.000 kuna. Pri tomu se iz imovine fonda može vršiti samo privremena isplata mirovine, i to pod četiri uvjeta. Prvi je uvjet da je mogućnost isplate predviđena prospektom fonda. Nadalje, trajanje isplata ugovoreno je na najmanje pet godina, a treći je uvjet da su isplate periodične. Zaključno, sredstva se isplaćuju u protuvrijednosti unaprijed određenog broja udjela prema cijeni udjela na dan isplate. Mirovinsko društvo članu može dio mirovine isplatiti i u obliku jednokratne isplate do najviše 30% iznosa na računu člana fonda. Moguća je isplata i u većem postotku, ali maksimalno do 10.000 kuna. Svi članovi koji u trenutku isplate na računu imaju više od 50.000 kuna obvezni su odabrati isplatu mirovina putem mirovinskog osiguravajućeg društva. U tom slučaju iznos na računu člana fonda prenosi se u mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) iz dobrovoljnoga mirovinskoga fonda kojega je do tada bio član. S mirovinskim osiguravajućim društvom zaključuje ugovor o isplati mirovine u jednom od mogućih oblika.

Padaju kamate i novca ima, no poduzetnici su oprezni prema novom zaduženju