Antičić: Uvest ćemo reda u znanstvenu opremu
Šestar postaje središnja baza podataka opreme
Ministarstvo znanosti kreće u akciju evidencije opreme za znanstvena istraživanja vrijedne stotine milijuna kuna Uvođenje reda u znanstvenu opremu nova je aktivnost na dnevnom redu Ministarstva obrazovanja i znanosti. U uređenim državama evidencija znanstvene opreme trebala bi biti sama po sebi razumljiva, no u Hrvatskoj nažalost ne postoji ažurirana i cjelovita baza podataka o znanstvenoj opremi, pa samim time nije poznata ni njezina vrijednosti, a kamoli stupanj iskorištenosti. – Radi se o opremi vrijednoj stotine milijuna kuna, no pravo stanje nije poznato, stoga je ministrica Blaženka Divjak u petak potpisala Uputu o evidenciji znanstvene opreme kojom želimo uvesti reda i konačno upravljati tim vrijednim resursima – kazuje nam Tome Antičić, državni pomoćnik za znanost, te dodaje kako je doista neučinkovito i neodrživo trenutačno stanje u vezi sa znanstvenom opremom.
Šestar kao alat
Možda zvuči nevjerojatno, no postoje primjeri da se oprema naručuje, a potom ne otpakira ili da tek skuplja prašinu i uopće se ne koristi, slikovit je T. Antičić. Usto ne postoji ni razmjena opreme, odnosno usluga ili učinkovito korištenje među znanstvenicima, a kamoli da služi gospodarstvu, nerijetko se naši gospodarstvenici koriste resursima u Nje- mačkoj ili nekim drugim stranim državama, dok mi i ne znamo ili nismo svjesni da posjedujemo takvu opremu. Upravo tome želimo stati na kraj, i to je svrha Upute koju je ministrica donijela, ističe Antičić. Prema riječima T. Antičića, svjestan je da se svojevrsna inventura znanstvene opreme neće dogoditi preko noći, kao i da će naići na otpore u dijelu znanstvene zajednice jer je dosadašnji sustav dopuštao monopole na opremu bez ikakvog sustavnog nadzora. Svrha evidencije jest da znanstvenici surađuju, razmjenjuju opremu, ali i otvore se prema potrebama gospodarstva. Umjesto izmišljanja tople vode u novom nastojanju evidentiranja cjelokupne znanstvene opreme u Hrvatskoj ‘posudit’ će već isprobani alat kojim se koriste na Institutu Ruđer Bošković dok se ne primijeni cjelovitije rješenje za oko dvije godine u sklopu MZO projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje. – Da, tamo na IRBU-u smo prije tri godine uveli sustav Šestar koji je pokazao rezultate i smatram da je dobar te učinkovit i trenutačno najjednostavniji za primjenu – pojašnjava Tome Antičić, koji je do funkcije u Ministarstvu bio ravnatelj IRB-a, stoga i upoznat s mogućnostima sustava. Tako Uputa Ministarstva, koja je odaslana na adrese svih javnih ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, pojašnjava što i kako treba upisivati u postojeću bazu podataka instrumenata za znanstvena istraživanja Šestar, koja sada treba postati središnja baza podataka za cijelu Hrvatsku. Znanstvenu zajednicu da upiše i popiše opremu u bazu Šestar vjerojatno bi mogao natjerati onaj dio koji kaže da novac za projekte iz strukturnih fondova Europske unije neće biti moguće dobiti bez ažuriranog, potpunog i cjelovitog upisa znanstvene opreme u bazu.
Nema novca bez evidencije
– Tako je preduvjet za kandidiranje projekata i dobivanje sredstava iz fondova Europske unije ažuriran popis znanstvene opreme. Na tome ćemo inzistirati, a uostalom to nalažu i Direktive Europske unije. Pri donošenju odluke o dodjeli sredstava za održavanje kapitalne opreme razmatrat će se zahtjevi samo za opremu koja je propisno evidentirana u bazi podataka Šestar – dodaje T. Antičić. U svim projektima koje vodi ili koordinira MZO, kao i druga tijela u RH, nužno je dokazati da je nabava opreme opravdana, nužna te je najbolji omjer cijene i kvalitete, iskoristiva je i održiva, stoji u Uputi. Osim toga, svi oni koji imaju opremu i koju je potrebno evidentirati u Šestaru morat će imenovati osobe koja će obavljati ulogu administratora pri ustanovi.