Lex šerif nije trebao, godišnje je padalo samo 13 proračuna
U slučaju župana Tomaševića HDZ-u se lex šerif obio o glavu
Vladajuća HDZ-ova većina donošenjem lex šerif izbila je svaku realnu mogućnost smjenjivanja lokalnih čelnika Ministar uprave Lovro Kuščević pohvalio se analizom učinaka lex šerif i konstatirao da je zakon postigao izvrsne rezultate jer od 576 gradova i općina samo dvije jedinice lokalne samouprave u 2017. godini nisu donijele proračun. Zbog toga će se izbori za predstavničko tijelo održati samo u općini Muć, a Grad Gospić donio je odluku o privremenom financiranju.
HDZ bespomoćan
Ministar je sadašnju situaciju usporedio s proteklim mandatom od 2013. do 2017. godine kada proračune potkraj godine ukupno nisu usvojila 52 grada i općine zbog čega su srušeni gradonačelnici/načelnici/župani i nastupili su izvanredni izbori. No, zašto ministar Kuščević nije u pravu kada hvali izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, odnosno lex šerif i zašto taj zakon (barem na ovaj način) nije uopće trebalo mijenjati? Ako se uzme mandat od četiri godine (2013.2017) i 52 slučaja u kojima nije usvojen proračun, jednostavnom matematikom izračuna se da je riječ o prosječno 13 neusvojenih proračuna i izvanrendih izbora godišnje, a ako se izračuna (kao što je to u javnoj raspravi učini- la stranka Pametno) da je na 576 jedinica to oko 2300 usvajanja proračuna u četiri godine, onda su 52 neuspjela usvajanja godišnjih financija potpuno zanemariva. Lex šerif donesen je pod izgovorom političke stabilnosti, jer je ministar Kuščević izbrojio 150 mogućih rušenja proračuna u 2017. godini, što bi značio pad 150 lokalnih čelnika, no to je bilo pretjerano jer su u četiri godine bila samo 52 palca dolje. Doduše, omjer snaga u predstavničkim tijelima nakon zadnjih lokalnih izbora vrlo je šarolik i vjerojatno bi bilo nešto više pokušaja rušenja gradonačelnika/župana/načelnika na proračunu, ali triput više sigurno ne. Lex šerif zaštitio je lokalne čelnike jer zakon više ne omogućava rušenje čelnika na proračunu jer, ne usvoje li lokalni parlamenti proračun, na izvanredne izbore ide samo predstavničko tijelo. Međutim, vladajuća HDZ-ova većina donošenjem lex šerif izbila je svaku realnu mogućnost smjenjivanja lokalnog čelnika koji ionako zbog neposrednog izbora (što je također bilo loše rješenje) imaju ogromnu moć. HDZ-u se to obilo o glavu na slučaju župana Alojza Tomaševića jer iako je bio njegov član i kandidat nisu ga mogli prisiliti na ostavku nakon što je DORH i službeno protiv njega podigao optužnicu zbog obiteljskog nasilja. HDZ ga je izbacio iz stranke nakon što je Tomašević sam najavio odlazak, a supruga je naknadno povukla sve optužbe protiv njega. HDZ se našao u bespomoćnoj situaciji jer je uime političke stabilnosti došao u apsurdnu situaciju da ni župana koji je pod sumnjom da zlostavlja suprugu ne može maknuti s funkcije. Ministar Kuščević imao je ideje da se u lex šerif ugradi mogućnost ograničavanja mandata lokalnim čelnicima na deset godina. Odnosno da se mandat s četiri produlji na pet godina i ograniči na dva mandata. Htio je i spojiti lokalne izbore s predsjedničkima, međutim, te su inicijative ostale samo želje. Ograničenje mandata lokalnim šerifima bio bi jedini adekvatan balans u lex šerif.
Zastrašeni vijećnici
Profesor Ivan Koprić, vodeći stručnjak za lokalnu samoupravu i šef SDP-ova savjeta za lokalnu samoupravu, veliki je kritičar lex šerif. – Ministar Kuščević je, nažalost, u pravu jer je lex šerif postigao cilj, a on je bio zastrašiti lokalne vijećnike. No sama bit tog zakona ide u posve krivom smjeru jer se njime potiče autoritarni model vladanja umjesto da se on olabavi – komentirao je profesor Koprić. Napomenuo je da su potrebne dvije do tri godine kako bi se analizirali učinci lex šerif jer, nastavio je, nije se moglo očekivati da će vijećnici biti “postavljani” već u prvoj godini jer im prijete novi izbori. Profesor Koprić iscrpno je kritizirao lex šerif, ali i drugi pravni stručnjaci ne libe se reći da je taj zakon u suprotnosti s postulatima demokracije. Takav zakon odgovara i SDP-u jer štiti i njegove lokalne čelnike, a bilo je i kritika da je donesen i zbog zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića kako bi se i njega zaštitilo od mogućih izbora jer je ove godine tijesno i šaroliko sklepao vladajuću većinu u Skupštini.
Sama bit tog zakona ide u posve krivom smjeru jer se njime potiče autoritarni model vladanja IVAN KOPRIĆ šef Katedre za upravnu znanost