Ne izbjegavajte stres, radije naučite kako se nositi s njim
Oprečni rezultati istraživanja zbunjuju, nejasno je povećava li stres rizik za razvoj raka, no dokazano je da negativne emocije izazivaju lošiju prognozu za oboljele
Nema ispravnog odgovora, dok su za neke učinkovite određene tehnike kojima se nose sa stresom, za druge su one potpuno neprihvatljive Na početku godine znanstveno-medicinsku javnost “prodrmala” je najava dr. sc. Igora Štagljara o početku kliničkog ispitivanja lijeka za konkretan oblik karcinoma pluća u Klinici za plućne bolesti Jordanovac. Vezano za tu temu ovaj je poznati hrvatski znanstvenik na javnim nastupima, među ostalim, pono- vio i da nije dokazan utjecaj stresa na veći rizik obolijevanja od raka. Istraživanje na koje se dr. Štagljar referirao odnosilo se, međutim, na utjecaj stresa na poslu na nastanak pojedinih oblika raka. Ipak, ponovno je relacija “stres – rak” postala javnom temom, ali i diskusijom, a to ne čudi jer već se “guglanjem” može naći niz radova i članaka s potpuno oprečnim porukama i rezultatima. Stoga je činjenica trenutačno da je zasigurno ključno u ovoj temi – važan je način nošenja sa stresom svakog pojedinca.
Izazov ili prijetnja?
– Stres predstavlja reakciju tijela na bilo koji podražaj, pozitivan ili negativan. Svuda je oko nas i utječe na sve, ali načini nošenja sa stresom su različiti. Za nekog pojedina situacija može biti izazov, a za nekog izvor stresa; određene tehnike nošenja sa stresom za jednu osobu mogu biti učinkovite, a za drugu neprihvatljive. Nema ispravnog odgovora. Općenito, riječ stres koristimo kad se osjećamo preplavljenima nizom situacija s kojima se teško nosimo. Svaku situaciju koju doživimo kao izazov ili prijetnju nazivamo stresorom. Pojedini stresori motiviraju nas i dobri su za nas, a zovemo ih eustres. Bez stresa naši bi životi bili poprilično dosadni i besmisleni. No, kad stresor ima znatan utjecaj na tjelesno i mentalno zdravlje, odnosno kad negativno utječe na naš život, govorimo o distresu. Ako procijenimo da su naše vještine i sposobnosti adekvatne da se nosimo sa situacijom, tada tu situaciju nećemo doživjeti kao stresnu. Ako procijenimo da nemamo dostatne sposobnosti nošenja sa situacijom, tada ćemo
za tu situaciju reći da je stresna – objašnjava doc. dr. sc. Lovorka Brajković, klinička psihologinja. Stres bez sumnje utječe, objašnjava nadalje, na naše misli, osjećaje i ponašanje. O načinu na koji se svatko od nas nosi s tim situacijama ovisi hoćemo li osjećati ljutnju, tjeskobu, depresiju, nesigurnost, poteškoće u pamćenju, umor, zbunjenost te se ponašati loše u smislu nezdravog načina života, više pušiti, piti, lošije se hraniti. Upućuje i na podatak da su razlozi više od polovice posjeta liječniku upravo zdravstvena stanja prouzročena stresom. – Ta stanja predstavljaju jedan od češćih uzroka bolovanja, ozljeda i nezgoda na radu, smanjene produktivnosti. Svi smo mi izloženi stresu, a on ponekad može biti motivator i poticaj da bolje obavimo određene zadatke. No, najčešće, stres nam otežava adekvatno funkcioniranje, pogotovo ako smo dulje izloženi stresu. Nadalje, istraživanja također upućuju na to da stres utječe na razvoj niza bolesti i stanja poput glavobolja, debljine, astme, želučanih problema, depresije i tjeskobe, a dovodi i do ubrzanog starenja. Čak i „mali“, svakodnevni stresori ostavljaju određene posljedice na naš organizam. Istraživanja su pokazala da iznenadni akutni stres, posebice ako u nama izaziva intenzivnu ljutnju, može dovesti do srčanog udara, aritmije ili čak iznenadne smrti. No, važno je istaći da se ovakvi ishodi češće javljaju kod osoba koje već imaju određenih srčanih problema, iako ljudi često i ne znaju da imaju problem dok akutni stres ne izazove srčani udar ili nešto još gore. Kada stres počne utjecati na našu sposobnost da živimo normalnim životom i ako dugo traje, postaje još opasniji. Što stres dulje traje, pod većim smo rizikom da razvijemo neki zdravstveni problem; možemo se osjećati umorno, dekoncentrirano, razdražljivo bez nekog osobitog razloga. Pod utjecajem stresa postojeći se problemi intenziviraju i pogoršavaju – objašnjava dr. Brajković dodajući da je stres rizičan faktor za niz bolesti kod ljudi koji imaju neku podlogu. Ne čude je, kaže, oprečni rezultati brojnih istraživanja o povezanosti rizika i razvoja raka te stresa. Neki se sa stresorima učinkovito suočavaju, neki suprotno, što često rezultira nebrigom o vlastitom zdravlju. Stoga stres kao takav jedino možemo promatrati kao medijatornu varijablu koja posreduje u razvoju bolesti. – Stres sam po sebi nije u direktnoj vezi s razvojem onkoloških bolesti, već je u vezi sve ono što prati stanje stresa. To su načini suočavanja i nošenja sa stresnim situacijama te osobine ličnosti koje određuju kako će se tko ponašati u nekoj stresnoj situaciji. Neučinkoviti načini nošenja sa stresom narušavaju unutarnju homeostazu organizma, narušava se psihoneuroimunološka veza, dolazi do pretjeranog lučenja hormona koji utječu na narušavanje normalnog funkcioniranja organizma i kao posljedica javlja se bolest. Danas je u Hrvatskoj sve veći pobol hrvatskih branitelja koji u znatnijoj mjeri obolijevaju od malignih bolesti. Podaci pokazuju da su kod te populacije maligne bolesti na prvom mjestu, a potom kardiovaskularne, dok je u ostatku populacije situacija obrnuta – na prvom su mjestu kardiovaskularne, a potom maligne bolesti. Stoga posredan utjecaj traumatskog stresa sasvim sigurno doprinosi razvoju malignih bolesti. Na razvoj malignih bolesti utječe niz životnih varijabli i uistinu je teško izdvojiti jednu kao najvažniju i primarnu. Moglo bi se reći da su maligne bolesti odraz isprepletenosti niza čimbenika i kao takvima im treba i pristupiti – opisuje dr. Brajković napominjući da emocije dokazano pokreću niz biokemijskih procesa u mozgu koji utječu na cijelo tijelo.
Onkološki tim i psiholog
Imunitet, odnosno otpornost organizma, također ovisi o hormonalnim “zbivanjima” na koje u čovjeku utječu psiha i emocije. Znanstvenim istraživanjima potvrđeno je da stres utječe na rezultat liječenja i stopu preživljenja oboljelih onkoloških pacijenata. I njezino je kliničko iskustvo, dodaje, pokazalo da na uspjeh liječenja onkoloških bolesnika, uz stadij bolesti, histološki tip, stupanj malignosti i način liječenja, utječe i psihički faktor te da ljudi s istom kliničkom slikom i terapijama imaju različit tijek bolesti. S kolegicom prof. dr. Marijanom Braš provela je istraživanje koje je upozorilo da oboljeli od karcinoma imaju poteškoće u izražavanju emocija i potiskuju depresivna raspoloženja. Izrazito je važno, poručuje, da svaka onkološka klinika ima psihologa koji prati bolesnika od postavljanja dijagnoze. Kako se sačuvati, odagnati stres ili spriječiti njegov loš utjecaj na naše zdravlje? Dr. Brajković kaže da ne može svima odgovarati na isti način, ali da je osnovno naučiti tehnike koje smanjuju utjecaj stresa na organizam, poput određivanja prioriteta u životu, zauzimanja za sebe, tjelesne aktivnosti, tehnika relaksacije. I nemojte izbjegavati stres jer ga to dodatno intenzivira.
Maligne bolesti odraz su isprepletenosti niza čimbenika, teško je izdvojiti najvažniji Stres utječe na razvoj niza bolesti poput glavobolja, debljine, astme, želučanih problema, depresije LOVORKA BRAJKOVIĆ doc. dr. sc., klinička psihologinja Istraživanja pokazuju da ne postoji veza između stresa na poslu i povećanja rizika od obolijevanja od raka IGOR ŠTAGLJAR dr. sc., znanstvenik i izumitelj