Srbija, BiH i Crna Gora u EU će tek kad riješe granicu s Hrvatskom
Sve su opcije rješavanja granica otvorene, bilateralno ili na međunarodnom sudu, osim arbitraže koju Hrvatska više ne želi Ta igra, kada države kažu da će problem granica riješiti jednog lijepog dana, nakon pristupanja, to se neće ponoviti. Ne sa mnom, emfatično je jučer uzviknuo, i malo pritom poskočio, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nakon govora premijera Andreja Plenkovića u Europskom parlamentu.
Republičke granice
Okidač je bilo pitanje granice između Slovenije i Hrvatske, koje su potencirali slovenski zastupnici, dok je hrvatski premijer ponavljao kako Hrvatska nudi dijalog te da je neodgovorno jednostranim potezima uvlačiti u spor stanovnike. I dok su odvjetnici hrvatskih ribara u ponedjeljak predali žalbe na prijave koje im je poslao slovenski MUP, Hrvatska se nalazi u situaciji kad još tri države iz susjedstva – Srbija, Crna Gora i BiH – žele u EU. Ali, prema Junckeru, to će moći samo ako se dogovore s Hrvatskom o granici. Hrvatski je stav u svim teritorijalnim sporovima isti – republičke granice u SFRJ trenutkom osamostaljenja postale su međunarodne. Međunarodno pravo podržava taj stav, kao i zaključci Badinterove komisije. U bivšoj državi republičke granice nisu bile određene na terenu, već je državno zakonodavstvo upućivalo na republičko. A zakonodavstvo SR Hrvatske, kao i ostalih republika, kazalo je kako “teritorij republike čine općine koje pak čine katastarske općine”. Princip katastra nije mogla zanemariti ni kompromitirana arbitraža sa Slo-
Slovenski odvjetnici hrvatskih ribara podnijeli žalbe na prekršajne prijave
venijom. Sa Srbijom se situacija zasad, simbolički i formalno više nego sadržajno, maknula s mrtve točke. Krajem prošle godine održan je sastanak koordinatora za rješavanje otvorenih pitanja.
Novi poučak
Granicu s BiH regulira sporazum Izetbegović – Tuđman. S Crnom Gorom se razgovaralo na ekspertnoj razini. Sa sve tri države sve su opcije otvorene – odnosno, granica će se urediti kako se dogovore, bilateralno ili na sudu, s time da arbitraža više za Hrvatsku nije opcija. Unošenje kriterija rješavanja granice može se promatrati dvojako. S jedne strane, Bruxelles se ne bi smio miješati u bilateralna pitanja, kao što se nije miješao ni kad su u Europsku uniju ulazile države bez riješene granice. No s druge strane, to je rezultat slovensko-hrvatskog poučka i želje EU da ne uvozi sukobe te pokazuje što se događa kad jedna država, kao Slovenija, instrumentalizira granicu u političke svrhe i koristi se njome kao sredstvom ucjene.