Proizvodnja mlijeka i dalje pada, lani ugašeno još 700 farmi
Trgovcima je mlijeko mamac, no mljekarski sektor niskih marži ne može pratiti takvu komercijalnu politiku trgovaca, kaže R. Maras Golem uvoz po dampinškim cijenama trgovaca, previsoke kamatne stope na kredite (EU prosjek je 1%, hrvatski 6-7%), neriješeno pitanje poljoprivrednog zemljišta... samo su neki od razloga što se domaća proizvodnja mlijeka u lanjskoj godini srozala dodatnih 5%. Mljekare su otkupile oko 476 mil. kg, što ne pokriva ni 50% potreba, a broj aktivnih farmera u godini je sa 6700 pao na oko 6000. – Danas u domaćem mljekarskom sektoru radi oko 20 tisuća ljudi i Vlada i Ministarstvo trebaju se zapitati je li im njihova propast u interesu. Kako je moguće da isti proizvod, trajno mlijeko ili polutvrdi sir u Hrvatskoj košta manje nego u zemlji iz koje potječe, a izvoz košta puno više nego prodaja na tržištu s kojeg potječe proizvod? Nije li to tipičan primjer dampinga – pita predsjednica Udruge Cromilk Rašeljka Maras. Dodaje da se i unatoč Zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi koji je stupio na snagu u prosincu 2017. u nas litra uvoznog mlijeka prodaje za 3,50 kuna što pokazuje maksimalnu neodgovornost nekih trgovačkih lanaca prema tržištu i ekonomiji u kojoj i od koje žive, ali i nebrigu države za ovako važan sektor. Zakon nije dovoljno donijeti, potrebno ga je i provoditi, poručila je Maras.