Mary Shelley bi u 21. stoljeću morala biti puno kreativnija
Moderna znanost može mnogo toga što je prije dva stoljeća bila tek znanstvena fantastika
Dr. Frankenstein je u poznatom romanu stvorio “modernog Prometeja”, a danas je znanost na pragu da to učini mnogo uspješnije Prošlo je 200 godina otkako je engleska spisateljica Mary Shelley objavila sasvim sigurno najpoznatiji horor roman u povijesti, Frankensteina. Priču o doktoru Victoru Frankensteinu koji je neobičnim znanstvenim eksperimentom uspio stvoriti “modernog Prometeja” Mary je počela pisati kada je imala 18 godina.
Natjecanje u horor priči
Prvi je put roman objavljen u Londonu kada je imala 20 godina – 1. siječnja 1818. godine. Njezino se ime na koricama našlo tek 1823. godine u izdanju koje je izašlo u Parizu. Znana je već priča o malom natjecanju u kojem su se Mary, njezin budući suprug Percy Shelley, Lord Byron i John Polidori natjecali u tome tko će smisliti bolju horor priču. Mary Shelley nakon nekoliko dana razmišljanja napisala je priču o doktoru koji je stvorio život, no odmah se i užasnuo njegovim oblikom. Nagađa se kako je mogućnost da se život začne bez žene svojevrsni pokušaj Shelleyjeve da se nosi s gubitkom vlastitog prijevremeno rođenog djeteta. Zamislimo sada vrijeme u kojem je Mary Shelley oblikovala dr. Frankensteina i njegovo biće, a onda se vratimo u današnjicu pa razmislimo kako bi taj roman izgledao. Bitno drugačije nego tada i – s mnogo manjom udaljenošću od istinitosti nego početkom 19. stoljeća. Kao i s publikom, koja je uživala u cijelom nizu filmova o Frankensteinu, tako je i sa znanošću slučaj da ju je zaintrigiralo doktorovo (ne)djelo.
Napredak znanosti
Jedan od najutjecajnijih znanstvenih magazina, Science je dobar dio svojeg novog broja posvetio upravo Frankensteinu. Ne libeći se pokazati koliko je znanost otišla daleko u ovih 200 godina jer danas je gotovo moguće stvoriti biće kako ga je autorica zamislila, čak i stvoriti i sam život u ne tako dalekoj budućnosti. A ta mogućnost zapravo i nije puno manje strašna od scenarija Mary Shelley. Najave talijanskog doktora Sergia Canavera kako će uskoro presaditi glavu s tijela na tijelo i povezati živce leđne moždine izaziva val kritika i poziva na etičnost. No, nedavno smo svjedočili kloniranju dvaju makaki majmuna, pa se postavlja pitanje ima li uopće prepreke stvaranju umjetnog čovjeka. Tehnologija je već omogućila da paraplegičari ponovno ovladaju svojim udovima, oni koji su ostali bez njih dobiju gotovo u cijelosti funkcionalne ekstenzije. Frankenstein? Mary Shelley 21. stoljeća morala bi biti mnogo kreativnija.