Ovrhe: u novom zakon još više posrednika
Ovrha bi se pokretala pred sudovima, no oni bi ponovno angažirali javne bilježnike
U Ministarstvu pravosuđa kažu da je riječ tek o ideji o kojoj se razgovara u sklopu radne skupine i da to ne znači da će Ovršni zakon biti takav Nakon tri mjeseca u ponedjeljak se konačno prvi put sastala radna skupina Ministarstva pravosuđa za izradu novog Ovršnog zakona, a u medije su već plasirali neka rješenja koja bi se mogla naći u budućem zakonu.
Udvostručenje posla
Prema neslužbenim informacijama koje je prenio Jutarnji list, ovrhe bi se ponovno trebale provoditi putem sudskog sustava. Uveo bi se jedinstveni obrazac za provođenje ovrhe nad novčanim sredstvima i kreirao sustav koji će forsirati slanje ovršnih prijedloga elektroničkim putem, što bi sve trebalo rezultirati znatno nižim troškovima ovršnog postupka. Među pobrojanim rješenjima svakako je najzanimljivija ideja da se prijedlog ovrhe više ne dostavlja javnim bilježnicima, nego izravno sudu, koji bi kasnije koristio javne bilježnike kao vanjske suradnike. Provede li se takvo što, novi ovršni postupak ne samo da se neće smanjiti, nego bi mogao i povećati broj posrednika u ovrhama. Naime, vjerovnik ili njegov odvjetnik ono što su dosad dostavljali javnom bilježniku ubuduće dostavljati izravno sudu, koji će evidentirati predmet, a onda sam angažirati javnog bilježnika, što bi značilo duplanje posla, ali i mogućnost da predmeti završe i kod onih javnih bilježnika koje odvjetnički uredi izbjegavaju jer ne rade dobro svoj
procjena je iznosa koji je u 2015. i 2016. prošao kroz zaštićene račune građana, što vladajući tumače kao dokaz da blokirani nisu sasvim nezaštićeni
posao, nemaju elektronički sustav i sl. Sve to bi moglo usporiti postupak ovrhe, što je loše za vjerovnika, ali i za dužnika kojemu u međuvremenu raste kamata. – Ovime se posao dupla. Nastat će zastoj u radu, a to znači dulji tijek zateznih kamata, koje u konačnici plaća dužnik – komentirao nam je SDP-ov Peđa Grbin. Uvjeren je da bi Ministarstvo, umjesto toga, trebalo inzistirati na uspostavi e-ovrhe, koja bi u izbacila posrednike, a time i smanjila predvidive troškove ovrhe. U Ministarstvu pravosuđa pitali smo kakva bi bila korist od takvog rješenja, a neslužbeno su nam uzvratili kako je sve u javnost izišlo prerano jer je riječ tek o ideji. – Razmišlja se da se umjesto prijedloga vjerodostojne isprave ide na platni nalog koji bi sud zaprimio i proslijedio javnim bilježnicima. To bi riješilo problem s europskom uredbom koja ne poznaje javne bilježnike kao tijelo sudbene vlasti, no ne znači da će konačno rješenje doista biti takvo – kazao nam je izvor iz Ministarstva pravosuđa. U Ministarstvu su suglasni s Grbinovom ocjenom da su ovrhe tek posljedica puno ozbiljnijih problema, koji su doveli do 320.000 blokiranih i koji se ne mogu riješiti samo ovršnim zakonom, no nisu skloni ideji jednokratne otplate glavnice blokiranima za dug do 10.000 kuna. Drže da je hrvatski model u mnogim segmentima blaži od često spominjanog slovenskog, koji od ovrhe štiti plaću do 2000 kuna (u Hrvatskoj 4000), a napominju i da blokirani nisu potpuno izbačeni iz ekonomskih tokova, što dokazuje 460.000 zaštićenih računa, preko kojih je po grubim procjenama 2015. i 2016. prošlo oko šest milijardi kuna.
HNS traži model
MILIJARDI KUNA
Iako je pravosuđe resor HDZ-a, koji je u izbornom programu obećao da će onima koji su blokirani ne svojom krivnjom “otpisati dug prema državi, lokalnoj samoupravi i državnim poduzećima do iznosa glavnice duga u visini prosječne plaće uvećano za kamate”, očito u toj stranci nisu spremni za takav korak. No koalicijski im partner HNS itekako o tome razmišlja pa su, kažu, upravo u tu svrhu naručili analizu strukture duga blokiranih, kako bi se našao model za refinanciranje dugova onih koji ih sami ne mogu platiti.
HDZ je u izbornom programu blokiranima obećao otpis dugova u visini prosječne plaće