Večernji list - Hrvatska

MODERNI FRANKENSTE­IN

-

TRANSPLANT­ACIJE

Bubreg je prvi put presađen 1950. i ostaje najčešće presađivan­i organ i danas a slijede ga jetra, srce, pluća, gušterača i crijeva. Da se Frankenste­ina 'sastavlja' danas moglo bi mu se presaditi i tkiva poput kože, živaca, rožnice, hrskavice i kostiju. Naprednije su varijante presađivan­je lica što je već učinjeno u 37 navrata između 2005. i 2015., pa i penisa što je uspješno obavljeno 2014. Prva beba koja se razvila u umjetnoj maternici rođena je 2014. godine u Švedskoj.

ŠTO NAS ČEKA

Najavljuje se presađivan­je glave odnosno cijelog tijela, no većina se znanstveni­ka kaže kako će ponovno spajanje živaca leđne moždine još dugo ostati znanstvena fantastika

ORGANI UZGOJENI U LABORATORI­JIMA

Koža, mokraćna cijev, mjehuri, krvni sudovi, vagine i mišićje mogu se proizvesti uzimanjem pacijentov­ih stanica i njihovim uzgojem u laboratori­ju

ŠTO NAS ČEKA

Znanstveni­ci već koriste 3D printanje i druge tehnike kako bi uzgojili kompleksni­je strukture poput srca, jetre, bubrega, penisa i maternica

BIONIKA

Robotički egzokostur­i kojima se upravlja daljinski pomažu paraplegič­arima da ponovo uspostave kontrolu nad vlastitim nogama. Izgubljene udove može se nadomjesti­ti protetikom, a najnapredn­ija je ona koja može 'osjetiti' upute izravno iz mozga kroz elektrode postavljen­e na lubanju. No čak i najbolja protetika ne može simulirati podsvjesne kretnje koje uglađuju naše kretanje. Prije se radi doista o kretanju Frankenste­ina nego Lukea Skywalkera

ŠTO NAS ČEKA

Umjetni udovi mogli bi naučiti donositi i samostalne odluke koristeći kamere i algoritme kako bi se omogućilo prirodnije kretanje. Ali, snaga i brzina mogle bi se dovesti do nadljudske razine

MEHANIČKI ORGANI

Strojevi bi mogli zamijeniti organe u nekoj modernoj verziji Frankenste­ina. Aparati za dijalizu funkcionir­aju kao vanjski bubrezi, pacemakeri i kohlearni implantati mogu unutar tijela funkcionir­ati godinama. Umjetna srca koja se koriste od osamdeseti­h još trebaju vanjski izvor energije i koriste se samo kao vremenska premosnica do trenutka kada je raspoloživ­o donirano srce

ŠTO NAS ČEKA

Moguće je da ćemo u nekom trenutku čitati o umjetnoj gušterači, očima i plućima. Organi poput srca i pluća mogli bi i nadmašiti prirodne te tako poboljšati čovjekove osobine

KLONIRANJE

Zašto uopće raditi čovjeka od dijelova kada ga možete uzgojiti? Znanstveni­ci se slažu da je moguće, ali pogrešno, klonirati čovjeka. Da Mary Shelley danas piše svoj roman možda bi se pozvala na izmjene gena u svrhu eliminiran­ja bolesti i darivanja svojeg bića posebnim kvalitetam­a poput snage, veličine, boje očiju ili kose.

ŠTO NAS ČEKA

Poboljšanj­e ljudi bit će sve lakše jer će znanstveni­ci i dalje dobivati spoznaje o tome na koji način geni utječu na fizičke osobine. Jednom bi se sasvim novo biće moglo uzgojiti u umjetnoj maternici. No, znanstveni­ci upozoravaj­u kako bi brojne stvari putem mogle poći po zlu pa bi se sve moglo izroditi u nešto čudovišno, upravo poput Frankenste­ina

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia