U Moskvi uoči nogometnog prvenstva Kuća hrvatskih vina

Domaći vinari nadaju se da će to popraviti mizeran izvoz u Rusiju

Projekt Kuće hrvatskih vina inicirali su najveći hrvatski proizvođači vina – Badel 1862, Kutjevo i Belje, a podržava ga i ruska strana jolanda.rak-sajn@vecernji.net S vinarskim se velesilama na ruskom tržištu ne možemo natjecati kvantitetom, ali svakako možemo s biranim, kvalitetnim vinima, čulo se ovih dana na sastanku ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića s ruskim veleposlanikom u Hrvatskoj Anvarom Azimovim, kojemu su nazočili i predstavnici naših najvećih vinarija – Kutjeva, Belja i Badela 1862. Unatoč ogromnim potencijalima tamošnjeg tržišta, izvoz hrvatskih vina u Rusku Federaciju dosad je bio i više nego mizeran.

Izvoz ispod svih očekivanja

U prvih je 10 lanjskih mjeseci iznosio svega 18 hektolitara u vrijednosti 35 tisuća eura, godinu ranije 219 hl za 135,4 tisuće eura, što bi neki mogli smatrati i uspjehom u odnosu na razdoblje od prije 15-ak godina kad su upravo novinari otkrili da su se i u hrvatskom veleposlanstvu u Rusiji u to vrijeme točila regionalna, poglavito crnogorska vina, umjesto hrvatskih. No velika ulaganja, brojne nagrade i predstavljanja na vanjskim tržištima, hrvatskim vinarima daju sve bolji imidž pa se na ruskom tržištu uoči Svjetskog prvenstva u nogometu planira otvorenje Kuće hrvatskih vina u Moskvi. Tu bi se predstavljala i prodavala naša najbolja vina. A kako se od ukupne godišnje količine na hrvatskom tržištu dvije trećine uveze i veliki je dampinški pritisak na segment vrhunskih bijelih vina, širenje na Rusiju domaćim bi proizvođačima riješilo i taj problem.

Put do vinske karte svijeta

Ministar Tolušić i HGK, čije su članice inicirale projekt, odgovaraju kako sve aktivnosti koje pridonose izvozu, ali i pozicioniranju hrvatskih vina na vinskoj karti svijeta imaju njihovu bezrezervnu potporu. Veleposlanik Azimov je pak još lani na Vinocomu u Esplanadi kazao kako je rusko tržište spremno za odlična vina, u koja svakako spadaju i hrvatska te da se s našom Vladom surađuje na tom planu. – Tržište Rusije za Badel je velik i bitan iskorak. Dobili smo potpore Ministarstva poljoprivrede i HGK, ali i ruske državne politike koja vidi perspektivu u hrvatskim vinima na tamošnjem tržištu. Velike pohvale dobili smo od ruske strane upravo i za Badelova vina. Nakon ovog koraka bit će potrebno i poduzeti mjere za organizaciju izvoza, a Badelu je daljnji cilj plasirati na rusko tržište i jaka alkoholna pića, prije svega na voćnoj bazi iz naše premium ponude – kazao je Ivo Markotić, generalni direktor Badela 1862. – Dio ruskih potrošača poznaje hrvatska vina kroz ljetovanja na jadranskoj obali i želimo im omogućiti da ta ista vina mogu kupiti i u Moskvi, odnosno Rusiji. Usto je i velik broj onih koji naša vina tek trebaju upoznati pa smo ocijenili da je najučinkovitiji način predstavljanja kroz Kuću hrvatskih vina – kazao je Krešimir Milorad, direktor Vina Belje. Put do plasmana na rusko tržište nije jednostavan. Bit će potrebno uskladiti niz poreznih i carinskih uvjeta i osigurati niz dokumenata i dozvola. No proizvođači su optimistični.

Badelu bi tržište Rusije bilo velik i značajan iskorak, kaže generalni direktor Ivo Markotić