Europska unija juri prema svojoj propasti poput Rimskog Carstva
U zagrebačkom MSU Nenad Glavan postavio je tekstove pisaca iz Italije, Hrvatske i Finske koji upozoravaju na porast populizma i ekstremizma
Na pozornicu se kao glumica vraća i naša nacionalna baletna prvakinja Almira Osmanović, koja je ujedno autorica koreografije Branimir Pofuk “Trimalhionova gozba”, slavni ulomak iz “Satirikona”, rimskog pisca Petronija iz 1. stoljeća, bila je tematsko polazište redatelju Nenadu Glavanu u zamišljanju koncepta predstave “Table d’hôte”, koja će biti premijerno izvedena u subotu 10. veljače u 20 sati u dvorani Gorgona zagrebačkog MSU-a. Glavan je okupio međunarodnu ekipu troje eminentnih autora mlađe generacije i zadao im temu: Europa i Europska unija danas, s pogledom unatrag na Rimsko Carstvo u vrijeme njegova vrhunca i početka dekadentnog raspadanja. Bahati, obijesni, prema robovima okrutni i u svakom pogledu beskrupulozni Trimalhion iz Petronijeva “Satirikona” metaforičko je polazište i simbol u komadu koji se sastoji od tri epizode čiji su autori Finkinja Saara Turunen, hrvatski pisac, dramatičar i pjesnik iz Londona Aleksandar Hut Kono i Talijan Emanuele Aldrovandi.
Tri različite estetike
Kao i njihovi autori, tako i tri dijela predstave sadrže različite estetike i postupke, ali ih je autor koncepta i redatelj Glavan ujedinio u neprekinutu dramaturšku cjelinu koja, mjestimice na vrlo apstraktan način, govori o današnjoj Europi, njenom klimaksu i raspadanju, populizmu, ekstremizmima, tjeskobama i strahovima. – Surađujući s Finskim institutom za kazalište, upoznao sam i sjajne tekstove Saare Turunen. Međutim, kad sam joj se obratio s idejom za ovaj projekt, saznao sam da je ona u fazi “posttekstualnog teatra”, napuštanja dramskog teksta i “pisanja” slika. To je nešto puno drukčije, jedan začudan pravac kojem se u posljednje vri- jeme i inače okreće skandinavski teatar – priča nam splitski redatelj o prvom dijelu komada i njegovoj autorici. – Aleksandar Hut Kono, naš pisac koji živi u Londonu, gdje se opere na njegova libreta izvode u Covent Gardenu, temu je stavio u kontekst međunarodne konferencije latinista na kojoj dolazi do žučne polemike o poziciji prijevoda, a sve se događa u Bruxellesu gdje su svi pomalo izgubljeni u prijevodu dok skaču u vlastitu prošlost i budućnost svojih života. Sve je prepuno tračeva i pakosti – kaže Glavan o doprinosu hrvatskog autora, dok za Aldrovandija, ovjenčanog nacionalnom talijanskom nagradom Luigi Pirandello, kaže da “piše matematički precizno kao Bach” i da je njegov dio “lucidan i bri- ljantan traktat populizma”. Osim mladih autora, Glavan je za svoju najnoviju predstavu odabrao još mlađe hrvatske glumce. To su Marko Braić iz Pule, inače i uspješan slikar, Maja Ožegović izašla iz Šerbedžijine glumačke klase u Rijeci, Denis Bosek sa zagrebačke Akademije dramske umjetnosti te Matino Antunović iz glumačke klase sveučilišta Libertas.
Traže ih u inozemstvu
Pored njih na pozornicu se kao glumica vraća i naša nacionalna baletna prvakinja Almira Osmanović, koja je ujedno autorica koreografije i scenskog pokreta, a s Glavanom je uspješno surađivala već u nekoliko projekata. - Podjela mi je kao “dream team”. Dugo mi se već nije dogodila tako dobra atmosfera i suradnja s jednim ansamblom. Kažu mi da se s njima igram kao s lego-kockama i bespogovorno se bacaju u svaku situaciju i apsolutno predaju realizaciji svake ideje. Mladi su i nadobudni, a Almira također ima dijete u sebi i mladenačku energiju kojom ih potiče i svojim iskustvom čini dobar kontrapunkt – kaže Glavan. Autor glazbe je Gerardo Cinquegrana, kostime potpisuje Matija Čop, video Dino Nikšić, a oblikovanje svjetla Tomislav Maglečić. Nakon subotnje premijere, predstava će imati još jednu izvedbu u ponedjeljak, a za nju su već zainteresirani i u talijanskim kazalištima
kazalište.• i Finskom institutu za