Poruka Vladi: Fini oduzmite monopol, ovrhe prepustite sudu
Država odlično zarađuje na ovrhama, uvela je više od 30 naknada, i pogled u spis će vam naplatiti
Fina može provoditi kontrolu i nad privatnim vlasništvom i odlučivati umjesto suda i vlasnika, što i radi od 2010. godine Ako trebate nešto isprintati ili kopirati, vjerojatno ćete to platiti između 0,16 i 0,18 kuna po stranici. U nekim institucijama možda bi za tu uslugu mogli zaračunati kunu ili dvije. Samo u Fini ispisivanje podataka ili potvrda na papiru stoji 40 kuna za tvrtke ili 15 kuna za građane – po stranici. To je samo jedan apsurdan trošak iz cjenika naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koji ova institucija provodi.
Ovršeni plaćaju sve pogreške
Ekskluzivan cjenik za ovršene. Valjda se računa, kad su već u gabuli, kuna gore-dolje neće puno promijeniti. Ali hoće. Kad se pobroje svi izmišljeni troškovi i gomilaju godinama, koliko već vječne ovrhe traju, ti su nagomilani iznosi, kako ih je jedan ovršenik nazvao, zadnji čavli u lijes... Ovršenima uvid u izvornik i izradu javnobilježničke preslike osnove za plaćanje Fina naplaćuje 250 kuna, a ispis podataka o iznosu blokade i trajanju insolventnosti 43 kune, nalog za izvršenje osnove za plaćanje u uvjetima blokade računa i zabrane raspolaganja novčanim sredstvima 110 kuna, a kad se u sustavu mijenjaju podaci o računu ili pozivu na broj na zahtjev ovrhovoditelja, što je posao koji zahtijeva ulazak u aplikaciju i utipkavanje nekoliko brojeva, cijena je 20 kuna. Izmjena podataka u očevidniku pokretnina i nekretnina na zahtjev banke ili ovrhovoditelja u svrhu usklađenja s propisima također se naplaćuje 20 kuna, a ako izmjena podataka o računu ovršenoga “vuče” i kreiranje elektroničkih poruka, cifra raste na 50 kuna. Na sve naknade zaračunava se i PDV. Troškove koji se odnose na potvrde ili preslike blokirani mogu umanjiti ako umjesto papirnatog oblika traže pohranu na memorijski “stick”, što se naplaćuje 20 kuna plus još dvije na šalteru, no na naknade koje se naplaćuju za izmjenu podataka ili provođenje naloga za plaćanje nemaju apsolutno nikakva utjecaja. Na upit o kriterijima za formiranje naknada i realnim troškovima iz Fine odvraćaju da su određeni Zakonom o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, a suglasnost za cjenik daje – ministar financija. – Visina svake naknade određena je uzimajući u obzir troškove obavljanja pojedinog procesa, materijalnih i ljudskih resursa kao i utrošak uspostavljanja, održavanja i kontinuiteta sustava prisilne naplate – kažu u Fini te preciziraju da visina naknade ne ovisi o visini obveze i obračunava se jednokratno po jednoj osnovi za plaćanje – ovrsi. Objašnjavaju i da na naknadu ne naplaćuju – kamatu! – Naknade ne pripadaju u potpunosti Fini, već se dio dijeli s bankama koje su sudjelovale u postupku ovrhe, pripada im 45 posto – ističu. Blokirani, s druge strane, navode niz nelogičnosti vezanih uz Finine ovrhe, među kojima je ipak najveći što plaćaju i sve pogreške vezane uz neosnovane ovrhe. Tomislav Jović revol- tiran je činjenicom da nije dobio nikakav dopis da će biti ovršen. Javnost, kaže, obmanjuju oni koji tvrde da šalju obavijesti dva ili tri puta prije blokade.
Fina drži novac 60 dana
– Uglavnom za Finu saznamo onog časa kad dođemo na bankomat i vidimo da nam je račun blokiran – kaže Jović koji je izlist očevidnika platio 120 kuna. Potvrda da je ovrha plaćena stoji 50 kuna, ali i plaćanje odjednom ima “kvaku”. – Ako bubnete kao ja na Finu cjelokupan dug, Fina to zadržava 60 dana pa tek onda raspoređuje vjerovnicima. Vama nabije kamatu – ispovijeda se dužnica. Ovo su tek izdvojeni primjeri koji govore o nemoći i besmislenim troškovima s kojima se suočavaju građani pritisnuti teretom ovrha. No poanta nije u njima, oni su samo simptomi osnovne bolesti – najgoreg ovršnog sustava u civiliziranom svijetu, našeg, hrvatskog. U kojem je Fina ključna institucija. Miriam Kervatin, predsjednica udruge Blokirani, kaže da je Hrvatska s Finom u shvaćanju pojma imovine zapela negdje između društvenog i privatnog vlasništva – gdje je ono što je državno poluprivatno, a ono što je privatno je opet državno. Osobito je to opasno, ističe, kad znamo da je i Ministarstvo financija, opet internim pravilnikom, onemogućilo za većinu građana Hrvatske da stalna primanja, osobni dohodak, mogu primiti na neki drugi način osim preko računa u banci. – Kako stvari stoje danas, a i po prijedlogu novog Ovršnog zakona, Fina bi i dalje imala apsolutni monopol nad tuđim novcem – ogorčena je Kervatin. Fina se, upozorava, neće samo tako skinuti s vaših računa, čak i kad ste nevini. Ona će vašim novcem, a i imovinom, jer su im prepuštene i elektroničke dražbe, raditi što ju je volja. – Sličan mehanizam zove se Ponzijeva shema... Fini bi, što se tiče ovršno pravne prakse i negativnih posljedica koje je izazvala u ovih osam godina, trebalo uskratiti monopol, vratiti je na tržište gdje je bila prije 2010., a ovrhe prepustiti sudu. Tajnik Blokiranih Mario Strinavić podsjeća da je Fina institut nastao u doba socijalizma. Kontrolu nad “društvenim sredstvima” provodio je SDK, pravni prednik Fine. – Vlada Jadranke Kosor Fini je dala monopolistički status i pravo da, umjesto kontrole tisuću ili dvije pravnih osoba i njihovih društvenih sredstava, može provoditi kontrolu i nad privatnim vlasništvom i odlučivati umjesto suda i vlasnika, što radi od 2010. Europa takav institut ne poznaje – poručuje Strinavić.
'APSOLUTNI MONOPOL' I po prijedlogu novog Ovršnog zakona Fina bi i dalje imala apsolutni monopol nad tuđim novcem MIRIAM KERVATIN predsjednica udruge Blokirani