JE LI KARDINAL BOZANIĆ TREBAO VUČIĆU OTKAZATI POSJET?

Tek će se nakon povratka u Srbiju znati je li srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, nakon susreta s kardinalom Josipom Bozanićem na zagrebačkom Kaptolu, promijenio ili barem ublažio svoje radikalne stavove o blaženom kardinalu Alojziju Stepincu, za kojega je svojedobno rekao da za njega nikada neće biti svetac, jer je bio ideolog nacističkog režima. A u Zagrebu ga je stavio u kontekst s Jasenovcem, što je izazvalo buru reakcija. Ispod površine, naravno. Najbrže je reagirao oštroumni i britki hercegovački fratar fra Mario Knezović, koji je sa svojega Facebook profila, još prije Vučićeva popodnevnog dolaska na Kaptol, uputio svojevrstan apel kardinalu Bozaniću da se, upravo zbog izjednačavanja Stepinca i Jasenovca, kardinal ne susreće s Vučićem. A kada se to dogodilo, fra Mario Knezović, uljudno je uputio kritiku kardinalu Bozaniću, rekavši hrabro kako je time mogao lijepo poentirati i ostaviti trag u povijesti. No, to se nije dogodilo. Zašto? Pozicija kardinala Bozanića, gledano očima Vatikana, upravo u tome katoličko-pravoslavnom i hrvatsko-srpskom svjetlu nije bajna. Nije tajna da Vatikan (informiran preko svojih službi u Hrvatskoj), nije zadovoljan zalaganjem ni kardinala Bozanića ni episkopata u poboljšanju tih međucrkvenih i međunacionalnih odnosa. Zbog toga je i predloženo papi Franji da osnuje onu mješovitu komisiju o kardinalu Stepincu. U tome kontekstu, odbijenica već dogovorena Vučićeva posjeta Kaptolu bio bi Bozanićev “autogol”, a ne “promašeni zicer”, kako se slikovito sportskim rječnikom izrazio Knezović. S druge strane, kada je u javnost dospjela službena fotografija sa susreta Bozanića i Vučića, na kojoj je bila i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, svi su vidjeli da je kardinal gosta primio ispod Stepinčeve slike, što se, također, može shvatiti kao poruka. Neverbalna i simbolička, dakako, ali vrlo znakovita. O sadržaju razgovora ne znaju se detalji. Zacijelo je i Stepinac bio tema. Možda i on uđe u moratorij zaustavljanja napetosti, tko zna. Više bi se znalo i kada bi se, primjerice, doznalo koje su darove razmijenili Bozanić i Vučić. Ako je kardinal uručio srbijanskom predsjedniku neku od knjiga dr. Jurja Batelje o kardinalu Stepincu, onda bi to mogao biti još jedan veliki znak. No, ono što je najvažnije nakon ovoga susreta je to da se on ne smije predimenzionirati. Sudbina dovršetka Stepinčeve kanonizacije ne ovisi o susretu Bozanić-Vučić, kao ni dobri odnosi Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve. Točku na to pitanje stavila je upravo mješovita komisija pape Franje, nakon koje samo treba očekivati datum kanonizacije. A njega Srbija, zbog svojih unutarnjih potreba, sigurno neće prihvatiti. I taj stav ne može promijeniti nijedan ovakav ili sličan susret, nego samo dubinsko prihvaćanje istine o kardinalu Stepincu, do koje je u Srbiji u ovome trenutku i u ovom odnosu snaga, nemojmo se zavaravati, malo kome stalo.