Isprika Dragi Pilselu

U članku o tzv. novom ateizmu u Hrvatskoj koji je Večernji list objavio 7. veljače pod naslovom “Bogu ne pakovati! Hrvatski jahači nove ateističke apokalipse”, autor dr. Slaven Letica nazvao je novinara i teologa Dragu Pilsela “nevjernikom”. Takav zaključak izveo je iz činjenice da je Pilsel uredio knjigu “U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo?”, u kojoj je sabrao 33 eseja javnih osoba o vlastitoj nevjeri. Kako je zaključak dr. Letice pogrešan, ovim se putem ispričavamo kolegi Pilselu na nenamjernoj pogreški. nominirana na natječaj Europsko stablo godine. Stoga je važno spomenuti da je platana u Trstenom impozantno stablo staro više od 500 godina, opsega oko 12 m, visine iznad 45 m, kao i to da je ukorijenjeno u život i povijest Dubrovačko-neretvanske županije kao spomenik kulture i povijesti. Natječaj, osmišljen kao poticaj na čuvanje šuma i šumskih sustava, započeo je 21.ožujka 2011., na Svjetski dan šuma. Na poticaj naše europarlamentarke Dubravke Šuice i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, izabrane za nacionalnog koordinatora natječaja, platana u Trstenom, nominirana je u listopadu 2017. Javno glasovanje trajat će do 28. veljače 2018., a svečanost posvećena pobjedniku održat će se na Svjetski dan šuma u Bruxellesu. Svojom ljepotom i prisnošću stabla, krošnje i šume bile su inspiracija u mnogim područjima umjetničkog stvaralaštva, posebice slikarstvu i kiparstvu, poput dijela Bukovca, Kraljevića, Ivekovića, Naste Rojc, Sonje Kovačić-Tajčević, Mašića, Meštrovića, Ružića... U tom kontekstu valja spomenuti i prošlogodišnju izložbu šuma u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu koju je osmislila Jasminka Poklečki Stošić kao i nedavno otvorene izložbe o šumi u Laubi, autorice Ane Ratković Sobote. Šume su kao nadahnuće povezane i s književnicima i pjesnicima kao što su Cesarić, Tadijanović, Kozarac, Karakaš..., a napose poznati norveški književnik Trygve Gulbranssen sa svojom prekrasnom knjigom “I vječno pjevaju šume”. Šume su poticale na stvaralaštvo i kompozitore. Prisjetimo se “Priče iz Bečke šume” Johanna Straussa i kompozicije “Šuma koja sluša Ive Josipovića. Gotovo je nezamislivo govoriti o šumama a ne spomenuti Wangari Maathai, dobitnicu Nobelove nagrade za mir 2004. koja je 1977. inicirala “Zeleni pojas”– pokret žena koji su posadile 30 milijuna stabala. Taj je pokret promicao demokraciju i mir u Keniji, a drveće je postalo simbolom mira. Desetak godina kasnije, Felix Finkbeiner, 9-godišnji dječak iz grada Uffing am Staffelsee inspiriran “Zelenim pojasom” u svojoj je zadaći o globalnim klimatskim promjenama izrazio potrebu da se po Njemačkoj zasadi milijun stabala. Felixova zadaća prerasla je u globalnu kampanju, a pokrenula je i znanstvenu studiju u organizaciji NASA-e. Čuvajmo šume, glasujmo za našu platanu i prisjetimo se stihova požeškog šumara i pjesnika, Marijana Matića: “Kada dođeš u šumu budi tih, poput cvijeća što raste na proplancima, poput bršljana koji pripada krošnji. Molim te, budi tih da čuješ pjesmu ptica”.