Broj rođenih u zemlji manji nego ikad, lani na dan umiralo 150 ljudi
Šterc: Nevjerojatno je da godišnje, ne računajući iseljavanje, nestaje gotovo 18.000 ljudi, a nema nijednog komentara službene politike
U Hrvatskoj je lani rođeno najmanje djece ikad, njih samo 36.647, a istodobno bilo je najviše umrlih nakon 1991. godine, 54.261 osoba, što znači da je prosječno svaki dan u našoj zemlji umiralo gotovo 150 ljudi. Pokazuju to privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku koji bi za svaku odgovornu vlast i opoziciju, ako im je stalo do budućnosti ove zemlje i života građana, trebali biti crveni alarm i problem broj jedan u zemlji. U suprotnom, ako nastave sa šutnjom i kozmetičkim mjerama, to samo govori da ih nije briga kakve će mirovine, zdravstvene usluge i socijalnu skrb sutra imati građani jer znaju da su oni sami sebe i svoje obitelji dobro osigurali.
Iseljavanje stiže na naplatu
Najmanji broj rođene djece u Hrvatskoj posljedica je i iseljavanja mladih. Demograf doc. dr. Stjepan Šterc ističe da su podaci DZS-a za prvih 10 mjeseci 2017. najavljivali ovakvu katastrofu i da će prirodni pad (razlika između broja umrlih i rođenih, op.a) biti gotovo 18 tisuća ljudi. – Imamo nevjerojatnu situaciju da godišnje, ne računajući iseljavanje, nestaje gotovo 18.000 ljudi, a nema nijednog komentara službene politike, nadležnog Ministarstva za demografiju na tu cifru! Već sljedeće godine prirodni pad će se približiti brojci od 20 tisuća ljudi, a broj rođene djece spustiti na 35.000 jer kad gledate starosnu strukturu stanovništva, broj žena u fertilnoj dobi i iseljavanje, jasno je da ne može biti bolje bez cjelovite demografske politike – kaže Šterc. Trend smanjivanja rodnosti ubrzan je, dodaje, zbog iseljavanja jer se najviše iseljavaju mladi od 20 do 40 godina, među njima i obitelji s trudnicama, što je vrlo zabrinjavajuće. Mjere poput povećanja rodiljnih naknada i produžetak rada vrtića naziva tehničkima, koje su daleko od demografske revitalizacijske politike, koju provode razvijene zemlje. Demograf prof. dr. Nenad Pokos navodi da će konačni broj rođenih u 2017. biti još manji od 36.647 djece jer je u privremene podatke DZS-a uključen stanovit broj djece rođen u Hrvatskoj, kojima majke nemaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj.
Na selu starije stanovništvo
Napominje i da je privremeni broj umrlih najveći nakon 1991., ali će i tu doći do manjih korekcija zbog umrlih koji nisu imali prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj. Broj živorođene djece u deset godina smanjen je za 13% jer je 2007. živorođeno
U Zagrebu, Splitu, Rijeci Osijeku i Zadru rođena je gotovo trećina djece 2016., kaže Pokos
41.910 djece, a u odnosu na 1987. broj živorođenih smanjen je više od četvrtine. Pokos ističe da će se idućih godina prirodni pad stanovništva produbljivati i zbog nedostatka adekvatne populacijske politike na državnoj razini. Nasuprot padu nataliteta, broj umrlih idućih godina se neće značajnije smanjivati zbog brojnijih generacija rođenih nakon 2. svjetskoga rata, dodaje, a upravo te osobe ulaze u dob znatno podložniju riziku smrti. Danas se najviše djece rađa u gradovima, jer je zbog neravnomjernog razvoja zemlje u manjim sredinama ostalo uglavnom starije stanovništvo. Pokos ističe i da je prema podacima DZS-a iz 2016. u Gradu Zagrebu živorođeno 21,6% ukupnog broja djece u Hrvatskoj. U pet najvećih gradova, Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru živorođena je gotovo trećina (32,5%) ukupnog broja djece u Hrvatskoj.