Srbi bi manjinsku samoupravu

Poseban status ZVO-a tražili su i 2011., no odustali pod pritiskom Vesne Pusić

U SDSS-u kažu kako im na umu nije teritorijalna autonomija, nego snažniji utjecaj manjinskih institucija na teme koje se tiču manjina Izmjenama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina 2011. tadašnja HDZ-ova većina predvidjela je poseban pravni status za Zajedničko vijeće općina (ZVO), nevladinu organizaciju koju čine vijećnici i načelnici općina s većinskim srpskim stanovništvom u dvije istočnoslavonske županije i koja je osnovana 1998. na temelju Erdutskog sporazuma i Vladina pisma namjere, dokumenata čija je funkcija bila okončanje rata i mirna reintegracija Podunavlja. Takvo rješenje u Ustavni zakon ipak nije ušlo jer ga je spriječila intervencija HNS-a, čija je tadašnja predsjednica Vesna Pusić Sabor upozorila da je riječ o uspostavi svojevrsne međurazine regionalne organizacije kakva ne postoji nigdje u Hrvatskoj, i to kroz akt s ustavnom težinom.

Samouprava je zatražena sa skupa u Lisinskom, na kojem su bili Vučić i K. GrabarKitarović

Snažniji utjecaj

Na kraju se od te ideje odustalo, no da ona ipak nije zaboravljena, svjedoče zaključci Velike skupštine Srpskog narodnog vijeća, održane prošlog tjedna u nazočnosti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Jedan od tih zaključaka govori, naime, kako institucije srpske zajednice, posebno SNV i ZVO, moraju dobiti status manjinskih samouprava, u skladu s Erdutskim sporazumom i pismom namjere, iako ti dokumenti izrijekom ne spominju

Škare Ožbolt: Ako ZVO želi da ga financira država, mora predložiti programe