Laž je da su izdaci za socijalu visoki
Treba nam novi sustav socijalnih naknada koji ljude neće ostavljati u siromaštvu
Ne možemo pokriti ništa osim živežnih namirnica, sve nam je drugo luksuz, zato se postupno povlačimo od ljudi, rekla je korisnica ZMN-a
Gotovo milijun ljudi u Hrvatskoj izloženo je siromaštvu. Stopa siromaštva u Hrvatskoj kreće se oko 20 posto godinama i svrstava nas među zemlje s natprosječnom izloženosti siromaštvu i socijalnoj isključenosti – u vrhu smo neslavne europske tablice po izloženosti građana siromaštvu, iza nas samo su Bugarska, Rumunjska, Grčka i neke baltičke zemlje. Istovremeno imamo neadekvatno postavljen sustav minimalnog dohotka odnosno socijalnih naknada, uz koje ljudi i dalje ostaju ispod granice siromaštva.
Golo preživljavanje
– Ta je granica za kućanstva s jednom osobom 2000 kuna, a osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN) je 800 kuna. Za obitelj s dvoje djece granica siromaštva je nešto iznad 4000 kuna mjesečno, no dobit će nešto manje od 2000 kuna na temelju ZMN-a pa i dalje ostaju u ozbiljnom riziku od siromaštva – opisao je prof. dr. sc. Zdenko Babić, član izvršnog odbora Hrvatske mreže protiv siromaštva na jučerašnjoj tematskoj konferenciji o minimalnom dohotku. Adekvatnu razinu minimalnog dohotka dosegle su samo Irska, Danska, Nizozemska i Belgija, premda je Europski parlament još 2010. rezolucijom pozvao članice da sustav minimalnih dohodaka bude na granici rizika siromaštva, 60% medijalnog dohotka – on je u RH ispod 40% . Za slučaj da nekome nije jasno što znači živjeti siromašno, svoj je život opisala gospođa Jasna. Ona i suprug radno su nesposobni, primaju ZMN i naknadu za tuđu pomoć i njegu od 350 kuna. – Dva odrasla sina povremeno su živjela s nama u 38 kvadrata gradskog stana. Stariji sin umro je. Mlađi si plaća studij, ne može nam pomoći. ZMN služi nam za golo preživljavanje, osim živežnih namirnica ništa drugo ne možemo pokriti, ni neke izvanredne popravke u kući. Sve postaje luksuz kojeg se postupno odričemo, zbog toga izbjegavamo kontakt s ljudima, udaljavaš se – ispričala je. Pitanje dokidanja siromaštva političko je pitanje, ističe prof. Nino Žganec, predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva i predstojnik Studijskog centra socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Lažni podaci
– Javni diskurs pun je lažnih podataka da su izdaci za socijalu visoki, no Hrvatska izdvaja manje od europskog prosjeka – kaže Žganec, ukazujući da osim rasta BDP-a, razvijenost društva treba mjeriti i socijalnim razvojem, tj. kvalitetom života. Treba kreirati novi sustav socijalnih naknada koje će biti poticajne za rad radno sposobnih korisnika, ali destigmatizirajuće. Fintan Farrell iz Europske mreže protiv siromaštva ističe kako je to dobro za društvo u cjelini, ne samo za korisnike.
Sustav minimalnog dohotka neadekvatan je pa korisnici i sa ZMNom ostaju ispod granice siromaštva
PROF. ZDENKO BABIĆ član izvršnog odbora Hrvatske mreže protiv siromaštva
Pitanje dokidanja siromaštva političko je pitanje. Vlada i Sabor trebaju donijeti zakone protiv siromaštva
PROF. NINO ŽGANEC
Studijski centar socijalnog rada