Petrokemija u minusu 147 milijuna kuna, treba kapital
Dugovi tvrtke prepreka su za dokapitalizaciju tešku 450 milijuna kuna, koja bi trebala u potpunosti privatizirati kompaniju
Da će Petrokemija prijaviti veći gubitak iz poslovanja jasno se komuniciralo mjesecima, a nakon što su se sveli računi iskazan je minus od 147 milijuna kuna. Pozitivno je da su prihodi kompanije rasli i to za 3,3 posto i premašili su dvije milijarde kuna unatoč činjenici da su cijene umjetnih gnojiva pale. Petrokemija je zato prodavala više proizvoda, ali to se odrazilo na troškovnu stranu pa su rashodi rasli brže od prihoda. Svemu je doprinijelo i povećanje cijene plina koju u Petrokemiji vide kao glavnog krivca za negativan rezultat. Polovica gubitka odnosi na povećanu cijenu prirodnog plina, kao i na ekstremno visoke troškove transporta plina u Hrvatskoj, kažu u kompaniji. Iz bilance je vidljiv ogroman dug koji se penje na gotovo milijardu kuna, pri čemu je osjetan dio dug prema dobavljačima plina. Dugovi Petrokemije jedna su od prepreka za dokapitalizaciju tešku 450 milijuna kuna, koja bi trebala u potpunosti privatizirati kompaniju. Kao potencijalni ulagači spominjali su se austrijski Borealis, Prvo plinarsko društvo i Ina, međutim transakcija nije realizirana. Prvi čovjek Ine Zoltan Aldott kaže da je opcija ulaganja još otvorena jer nisu donijeli nikakvu odluku, ali se i ogradio kazavši da ne vidi dokapitalizaciju kao jedino rješenje za Petrokemiju te da mu se čini da ima i boljih opcija za ulaganje od kutinske industrije. Borealis je pak vrlo jasno rekao da očekuju od Vlade da na sebe preuzme dio duga, a da oni žele ući sa 140 milijuna kuna u kompaniju koja nije opterećena starim problemima. PPD nije odustao, a u igri su i mirovinski fondovi koji ne žele biti nositelji projekta. Sigurni ulagači su jedino HEP i Janaf, državne tvrtke koje bi plasmanom od 100 milijuna kuna zajedno osigurale državi paket od 25 posto udjela.
Prvi čovjek Ine Zoltan Aldott kaže da mu se čini da ima i boljih opcija za ulaganje od kutinske industrije