Divjak: Činjenično znanje može biti kontraproduktivno
Nastojanja Hrvatske da reformira obrazovni sustav obećavajuća su, poručio je Andreas Schleicher savjetnik iz OECD-a Slab kapacitet studenata u kreativnoj primjeni znanja i rješavaju kompleksnih problema, kao i očekivanje od učenika da memoriraju pa onda reproduciraju činjenice, nedostaci su hrvatskog obrazovnog sustava koje je jučerašnjem okruglom stolu „Dijalozi u obrazovanju” iznio Andreas Schleicher, posebni savjetnik za obrazovne politike glavnoga tajnika Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Schleicher je bio tek jedan od niza govornika koji su se odazvali na okrugli stol koji su organizirali British Council, britansko veleposlanstvo i Ministarstvo obrazovanja. – Nekima se može činiti da su reforme radikalne i preambiciozne, ali one u odnosu na izazove budućnosti, poput izazova koji zahtijeva usklađivanje umjetne inteligencije s ljudskim vrijednostima, jesu blage. Nastojanja Hrvatske da reformira obrazovni sustav obećavajuća su – kazao je Schleicher. Da se trebamo mijenjati, potvrdila je i ministrica obrazovanja Blaženka Divjak jer Hrvatska, kazala je, prema izvješću o obrazovnim procesima koje je predstavio Andreas Schleicher zaostaje za svijetom. – Sve ove analize pokazuju da zaostajemo za svijetom. Naši su kurikuli prenatrpani i kao takvi nikako ne odgovaraju četvrtoj, industrijskoj revoluciji, dapače odgovaraju prvoj. Mislim da je ovaj tempo kojim idemo najbrži mogući tempo – kazala je ministrica Divjak. Nakon rasprave s okruglog stola ministrica je poručila da činjenično znanje može biti kontraproduktivno u rješavanju kompleksnih problema. – Kompjutori bolje memoriraju i s puno više kapaciteta mogu dati odgovore na pitanja koja se tiču sadržaja pa je rješavanje problema, kritičko promišljanje ono što moramo poticati – kazala je Divjak.