U BiH mašu papirima iz 1947.: Granica bi trebala biti na sredini rijeke Une
Sadašnje stanje između dvije Kostajnice takvo je da Hrvatskoj pripada i stari grad te dio oranica i zemljišta na desnoj strani rijeke Une Danijel Prerad Čini se da se prema Hrvatskoj otvara još jedan granični spor. Kako pišu mediji u Republici Srpskoj, u općini Kostajnica, na bosanskoj strani Une, pronađeni su dokumenti iz kojih se vidi da je tadašnja SR BiH 1947. i 1959. godine svoje granice utvrdila na sredini rijeke Une. Kako kazuje načelnik općine Kostajnica u BiH Dragan Bundalo, riječ je o dva službena glasnika tadašnje NR BiH iz 1947. i 1959. godine u kojima su objavljeni “Zakon o administrativno-teritorijalnoj podjeli” i “Odluka o granicama općina”. – U njima se izričito opisuje da granica između tadašnjih republika Bosne i Hercegovine te Hrvatske ide sredinom Une – rekao je Bundalo za tamošnje medije. A sadašnje stanje na granici između dvije Kostajnice je takvo da Hrvatskoj pripada i stari grad te dio oranica i zemljišta na desnoj strani rijeke Une. Takva je granica usuglašena 1999. godine sporazumom Alije Izetbegovića i Franje Tuđmana te i primijenjena na terenu, ali kao privremeno rješenje. Granični su prijelazi tako na desnoj obali Une. Prema ovim novim dokumentima, a kako ističu srpske vlasti u BiH, to ne bi trebalo biti tako pa su te dokumente uputili i institucijama BiH da ih prihvate tijekom odlučivanja o konačnom razgraničenju s Hrvatskom. Živko Radišić, srpski član Pred- sjedništva BiH u vrijeme sporazuma Izetbegović – Tuđman, kazuje kako on nije dao suglasnost za taj sporazum te da on nikad nije ni prošao ratifikaciju u Skupštini BiH dok aktualni srpski član Predsjedništva BiH smatra kako je novi zahtjev općine Kostajnica prihvatljiv. – Ako bude spremnosti za dogovor, mislim da se može postići prihvatljivo rješenje – rekao je Ivanić za banjolučke medije. Gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan za ove je nove vijesti doznao od novinara, a jučer nije imao komentara istaknuvši kako on nema ovlasti vezanih uz granice. Razgraničenje između BiH i Hrvatske reaktivirano je lanjskom najavom gradnje Pelješkog mosta. Tada su određeni politički krugovi u Hrvatskoj razgraničenje počeli povezivati s planom gradnje mosta. Granica između dviju država duga je oko 1000 kilometara, a oko pet posto te granice je sporno.