U zadnji tren otpalo da izbori u HDZ-u budu poslije državnih
Prošlo je da izbori za čelnike i tijela lokalnih organizacija budu u roku od šest mjeseci nakon redovnih lokalnih izbora Iva Puljić-Šego Prema nacrtu novog Statuta HDZ-a, unutarstranački izbori za nacionalna tijela stranke (vodstvo i predsjednika) održavaju se najkasnije mjesec dana prije isteka mandata njihovim članovima.
Milanović preživio i poraz
To znači da se ti izbori ne vežu za parlamentarne izbore iako je uglavnom uvriježeno da stranke svoja najviša tijela kao i predsjednika biraju u roku od šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora. Budući da je Predsjedništvo HDZ-a izabrano u svibnju 2016. godine, a Andrej Plenković za šefa te stranke u lipnju iste godine, to znači da bi novi unutarstranački izbori bili najkasnije u travnju 2020. godine. Redovni parlamentarni izbori ne bi trebali biti prije jeseni te godine pa će se funkcioneri HDZ-a birati prije izbora. Doduše, ni postojeći Staut HDZ-a ne predviđa unutarstranačke izbore nakon parlamentarnih, ali se Tomislavu Karamarku poklopilo, s obzirom na izbor 2012. godine, da mu je reizbor bio 2016. nakon parlamentarnih izbora 2015. Izvori iz HDZ-a otkrivaju nam da se u tezama za novi Statut predlagalo i raspravljalo da se i u HDZ uvede da izbori u stranci budu nakon parlamentarnih, ali da se od toga naglo odustalo. – Iako je ta ideja otpala u zadnji čas, ipak je prošlo da izbori za čelnike i tijela lokalnih organizacija budu u roku od šest mjeseci nakon redovnih lokalnih izbora. Ni to nije bilo u postojećem Statutu – rekao nam je izvor iz HDZ-a. Princip većine stranaka uglavnom je da se šef stranke i Predsjedništva biraju nakon izbo- ra kako bi se temeljem izbornih rezultata evaluirao njihov rad/ uspjeh. SDP je, primjerice, u svom novom Statutu htio izbjeći da se unutarstranački izbori održavaju i nakon izvanrednih parlamentarnih izbora, ali su predvidjeli da se vodstvo stranke bira nakon redovnih izbora. Amandmanom Peđe Grbina ipak je prihvaćeno da unutarstranački nacionalni izbori moraju biti i nakon prijevremenih državnih izbora. Izborima u stranci nakon izbora u državi otvara se mogućnost kažnjavanja stranačkog vodstva u slučaju loših izbornih rezultata premda je, primjerice, Zoran Milanović u SDP-u bio reizabran za šefa stranke unatoč porazu na parlamentarnim izborima 2015. godine. Budući da je riječ o radnoj verziji novog Stauta HDZ-a, on je podložan izmjenama. Sinoć je, naime, Središnji odbor HDZ-a u
DAVOR BOŽINOVIĆ: Split je siguran grad. Razriješenost kaznenih djela veća je nego što je bila u ovo doba lani, kao što je i broj kaznenih djela manji Izborima u HDZ-u prije onih u državi izbjegava se kažnjavanje vodstva stranke
Šibeniku imao raspravu o novom stranačkom dokumentu (sjednica nije počela prije zaključenja ovog izdanja), pa nije isključeno da netko od članova neće imati primjedbu na termin održavanja unutarstranačkih izbora. Međutim, HDZ-ovci su, čini se, ipak više uznemireni zbog ograničavanja mandata na stranačkim funkcijama na četiri mandata, pa su se prigovori na tu odredbu čuli već na Predsjedništvu.
Amandmani na Statut
Novi Statut definira i tko čini uže i šire Predsjedništvo, što je dobro jer je dosad Andrej Plenković sazivao neformalno uže Predsjedništvo na kojem bi bili ljudi koji uopće nisu dio vrha HDZ-a, a kamoli potpredsjednici stranke. Statut HDZ-a bit će usvojen na Saboru stranke 26. svibnja, a dotad se amandmanima može radna verzija može mijenjati.